Naslov
Rodovna i sklonidbena dvojnost imenica u hrvatskom jeziku
(Double-gender and double-declension nouns in Croatian: diachronic and synchronic perspective)

Autori
Bošnjak Botica, Tomislava ; Budja Jurica ; Hržica, Gordana

Izvornik
Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1331-6745) 44 (2018), 1; 57-88

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
morfološka sinonimija, dvorodovne imenice, hrvatski jezik, sinkronija, dijakronija
(synonymy in morphology, double gender nouns, Croatian, synchrony, diachrony)

Sažetak
Novija istraživanja o morfološkom preobilju podastrla su dovoljno podataka koji dovode u pitanje dosad prevladavajuće mišljenje da jezik izbjegava sinonimiju, odnosno da postojanje jednoga oblika sprječava nastajanje drugoga oblika istoga značenja. U ovom se radu ta pojava obrađuje u okviru hrvatske imenične fleksije, u imenica koje pripadaju dvama rodovima i dvjema sklonidbenim vrstama. Istraživanje prati pojavu i zastupljenost deset odabranih imenica kroz dijakronijske i suvremene potvrde. Utvrđeno je kad su te imenice prvi put zabilježene u hrvatskim tekstovima, kad su prvi put zabilježene u drugoj paradigmi te kako se u starijim, a kako u novijim tekstovima njihovi oblici raspoređuju prema sklonidbama. Najveći je broj imenica pokazao postojanu uporabu u obama rodovima kroz dugo razdoblje, a kao moguć utjecaj na nastanak, održanje i nestanak pojavljivanja u određenoj sklonidbi promatrani su izvanjezični čimbenici (jezični kontakt), dok je utjecaj promjene značenja zasad samo nagoviješten. Iz rezultata ovoga istraživanja proizlazi da je paralelnost oblika, odnosno morfološka sinonimija, pojava koja je dugotrajna i kontinuirano prisutna u jeziku. Stoga je primjereno da se o morfološkom preobilju govori kao o trajnom jezičnom obilježju. Tomu u prilog govori i činjenica da se dvostruki oblici u većini slučajeva ne gube brzo (supostoje stoljećima), a motivacija njihova nastanka često je neprozirna. Sve to približava nas teoriji preobilja u jeziku (usp. Thornton 2011, Bošnjak Botica i Hržica 2016), to jest prilagodljivijemu pristupu u morfologiji od načela blokiranja, koje ne dopušta pojavu alternativnih oblika u istom jeziku i u istom povijesnom razdoblju. Pokazalo se međutim da za većinu odabranih imenica vrijedi tzv. nekanonsko preobilje, ono u kojem je razlika među udjelima dviju paradigama prilično velika (negdje i više od 90 %) i gdje se mogu uočiti razlike s obzirom na područje uporabe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA