Pregled bibliografske jedinice broj: 975567
Negativni stavovi o starijim osobama: a gdje smo mi?
Negativni stavovi o starijim osobama: a gdje smo mi? // Neurologia Croatica. 2018 ; 67(Suppl. 3) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav ; Petravić, Damir (ur.).
Zagreb: Denona, 2018. str. 72-72 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 975567 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Negativni stavovi o starijim osobama: a gdje smo mi?
(Negative attitudes toward the elderly persons: where
do we stand?)
Autori
Uzun, Suzana ; Kozumplik, Oliver ; Požgain, Ivan ; Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Neurologia Croatica. 2018 ; 67(Suppl. 3)
/ Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav ; Petravić, Damir - Zagreb : Denona, 2018, 72-72
Skup
Croatian Congress on Alzheimer’s Disease (CROCAD-18)
Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska, 03.10.2018. - 06.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dostojanstvo ; predrasude ; socijalizacija ; starije osobe
(dignity ; prejudices ; socialization ; elderly)
Sažetak
Stereotipi i predrasude su i s povijesnog i kulturološkog aspekta univerzalna društvena, odnosno socijalno-psihološka kategorija. One su kroz procese socijalizacije na različite načine naučeni stavovi i usvojene vrijednosti o određenim socijalnim grupama ili kategorijama. Prve predrasude usvajaju se (kao i same društvene norme) u obitelji , zatim kroz grupe vršnjaka, kroz školski sistem, kroz različite medije. Suvremeno društvo karakterizira postojanje određenih klišea za pojedina životna doba, a za starost posebno. Budući da je za moderna društva upravo karakteristično povećanje broja starijih stanovnika i intenziviranje starenja stanovništva, paradoksalno je da su upravo u tim društvima predrasude o starijim osobama rasprostranjenije nego ikada prije. U našoj stručnoj literaturi iz područja socijalne gerontologije često se ukazuje na postojanje predrasuda o starim ljudima koje samo pogoršavaju kako njihovu socijalnu poziciju, tako i njihovu autopercepciju. Socijalna integracija je proces izgradnje vrijednosti, odnosa i institucija za društvo u kojem pojedinci, bez obzira na rasu, spol, uzrast, etničku pripadnost, jezik ili religijsku pripadnost, mogu u potpunosti ostvarivati svoja prava i obaveze na ravnopravnoj osnovi s drugima. Svaka osoba treba provesti starost u sigurnosti i dostojanstvu i biti u poziciji iz koje može dati svoj doprinos društvu na najsmisleniji način. Takvo okruženje je u korijenu stabilnih, sigurnih i pravednih društava gdje svi članovi, uključujući one ugrožene, uživaju jednakost šansi. Literatura: 1. Mimica N. Komunikacija s osobom oboljelom od demencije. Medix 2011 ; 17 (92 – Suppl 1): 56-58. 2. Böhnke P. Are the poor socially integrated? The link between poverty and social support in different welfare regimes. J of Eur Soc Pol 2008 ; 18(2): 133-150. 3. Wallsten SS. Effects of caregiving, gender, and race on the health, mutuality, 4. and social supports of older couples. J of Aging and Health 2000 ; 12(1): 90- 111. 5. Chang BL, Brecht M, Carter PA. Predictors of social support and caregiver outcomes. 6. Women and Health 2001 ; 33(1-2): 39-61. 7. Zvěřová M. Frequency of some psychosomatic symptoms in informal caregivers of Alzheimer’s disease individuals. Prague’s experience. Neuro Endocrino Lett 2012 ; 33(5): 565-7.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Klinički bolnički centar Osijek,
Medicinski fakultet, Osijek,
Sveučilište u Zagrebu,
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku