Pregled bibliografske jedinice broj: 975555
Zarit upitnik i njegova primjena u svakodnevnoj kliničkoj praksi
Zarit upitnik i njegova primjena u svakodnevnoj kliničkoj praksi // Neurologia Croatica. 2018 ; 67(Suppl. 3) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav ; Petravić, Damir (ur.).
Zagreb: Denona, 2018. str. 63-63 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 975555 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zarit upitnik i njegova primjena u svakodnevnoj
kliničkoj praksi
(Use of Zarit caregiver burden interview in everyday
clinical practice)
Autori
Debogović, Siniša ; Sušac, Jelena ; Vukojević, Jakša ; Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Neurologia Croatica. 2018 ; 67(Suppl. 3)
/ Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav ; Petravić, Damir - Zagreb : Denona, 2018, 63-63
Skup
Croatian Congress on Alzheimer’s Disease (CROCAD-18)
Mjesto i datum
Novigrad, Hrvatska, 03.10.2018. - 06.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Zarit upitnik ; Alzheimerova bolest ; njegovatelji ; samoprocjena opterećenja
(Zarit questionare ; Alzheimer's disease ; caregivers ; self-rating ; burden)
Sažetak
Zarit upitnik (Zarit Burden Interview, ZBI) je samoocjenska skala procjene opterećenja njegovatelja osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Originalna verzija upitnika se sastojala od 29 čestica (Zarit i sur., 1980), dok revidirana verzija ima 22 čestice, a razvijeno je i nekoliko kratkih verzija ZBI-a da bi se olakšala brža uporaba u kliničkoj praksi. Svaka čestica u upitniku je izjava za koju je od njegovatelja zatraženo da odgovori o intenzitetu svojih osjećaja koristeći skalu od 0 (Nikad) do 4 (Gotovo uvijek). Postoje tri dimenzije opterećenja: utjecaj na društveni i osobni život njegovatelja, psihološko opterećenje te osjećaj krivnje. Neka istraživanja su pokazala da supružnici i djeca osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti drugačije percipiraju opterećenje – dok supružnici naglašavaju deterioraciju njihovog osobnog i društvenog života, djeca, koja su načelno manje involvirana u svakodnevnu njegu, više su sklonija izražavati osjećaj krivnje da ne čine dovoljno za pacijenta (Ankri i sur., 2005). Također je dokazano da ne postoji značajna razlika u opterećenju njegovatelja u odnosu na dob, spol, uvjete života, bračni status ili status zaposlenja (što upućuje na to da se upitnik može koristiti na širokoj populaciji) te da postoji snažnija povezanost između depresivnih simptoma kod njegovatelja i bihevioralnih problema pacijenta u odnosu na kognitivni i funkcionalni status pacijenta (Herbert i sur., 2000). U ovom posteru ćemo pokazati rezultate mini pilot istraživanja učinjenog 2018. godine u hitnoj ambulanti Klinike za psihijatriju Vrapče.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Sveučilište u Zagrebu