Naslov
Diskontna banka d.d. Zagreb (1920.-1948.)
(The Zagreb Discount Bank LTD. (1920-1948))

Autori
Lajnert, Siniša

Izvornik
Arhivski vjesnik (0570-9008) 61 (2018), 1; 157-182

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Diskontna banka ; Zagreb ; bilanca ; dobitak i gubitak ; dioničari ; likvidacija ; 1920.-1948.
(Discount Bank ; Zagreb ; balance, profit and deficit ; stockholders ; liquidation ; 1920-1948.)

Sažetak
Rad obrađuje ustroj, poslovanje i likvidaciju Diskontne banke d.d. Zagreb u vremenskom periodu od godine 1920., kada je banka osnovana, pa sve do godine 1948., kada je završena njena likvidacija. Nastala je pretvorbom Bankarske kuće M. Samujlović u dioničko društvo. Upisana je 21. studenoga 1920. u trgovački registar za društvene tvrtke Kr. sudbenog stola kao trgovačkog suda u Zagrebu. Društvo se temeljilo na pravilima od 6. studenoga 1920. godine. Prema Pravilima Diskontne banke, njen ustroj činili su: glavna skupština, ravnateljstvo, te nadzorni odbor. Prema podatcima od 8. studenoga 1940. uplaćena glavnica iznosila je 1, 000.000 dinara i bila je podijeljena na 2.000 komada dionica po 500 dinara glasećih na donosioca. Svrha društva bila je obavljanje svih bankovnih, štedioničkih i mjenjačkih poslova, te osnutak i vođenje robnog odjeljenja. U početku je robno odjeljenje obuhvaćalo trgovinu sa željeznom, staklenom i porculanskom robom na veliko (1920– 1934), a od 1934. godine trgovinu ugljenom na veliko (bez skladišta). Ime pod kojim se banka tada vodila bilo je: Diskontna banka d.d. kao prodajni ured Ugljeničkog društva “Monte Promina” u Siveriću. Prema izvještajima ravnateljstva banke, ovaj zavod nije od svoga osnutka ulazio u veće obaveze, nego se je uvijek kretao u dopuštenim granicama, pa uslijed toga nije ni osjetio veliku svjetsku financijsku i ekonomsku krizu u onoj mjeri kao zavodi s velikim obavezama. Usprkos privredne krize, poslovanje banke se stalno i sigurno razvijalo. Banka je ostajala pošteđena od svih trzavica i neugodnosti, pa je zadovoljeno svim zahtjevima ulagača bez ikakvih ograničenja, te se time dokazala njezina likvidnost. Krajem 1940. dioničari banke bili su sljedeći: 1. Aleksandar Frelić (Fröhlich), 2. Miroslav Frelić (Fröhlich), 3. Ruža Frelić rođ. pl. Medved, 4. Dragutin Karlić, 5. dr. Vinko Mandekić i 6. Artur Polić (Pollak). Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske dobila je Diskontna banka kao židovsko poduzeće povjerenika i od 10. travnja 1941. praktički je prestala s radom. Prema izvješćima povjerenika banke, zavod se uopće nije bavio bankovnim poslovima u pravom smislu riječi, nego se je čitavo njegovo poslovanje uglavnom sastojalo u izvršavanju doznaka njegovih poslovnih partnera u inozemstvo i iz komisionarnog posla, osobito s Ugljenokopnim društvom “Monte Promina” iz Siverića. Konkretnije, zavod se bavio prodajom ugljena te je kao takav vodio prodajni ured siverićkog Ugljeničkog društva. Ta grana poslovanja bila je najaktivnija, te je zavodu dala do 1, 000.000 kuna bruto prihoda godišnje. Čim je u travnju 1941. izbio rat, društvo je obustavilo poslovanje s bankom, te od tada nije pokazalo volju da ga ponovo uspostavi. No, najveći uzrok obustave poslovanja ipak je bio taj što je banka dugovala tomu društvu za nabavu ugljena oko 1, 300.000 kuna. Što se tiče unutarnjeg ustrojstva rada i poslovanja zavoda, ustanovljeno je da je bilo veoma loše i nesavjesno vođeno. Od 16. srpnja 1943. Diskontna banka nalazila se u likvidaciji temeljem rješenja Ministarstva državne riznice Nezavisne Države Hrvatske. Likvidacija je povjerena Štedionici Nezavisne Države Hrvatske. Naziv zavoda tada glasi: Diskontna banka, vlastnik Nezavisna Država Hrvatska. Sama likvidacija tekla je dosta sporo, jer su skoro sve aktivne stavke uslijed tadašnjih prilika bile nelikvidne. S obzirom da nije postojao niti jedan od uvjeta za daljnji uspješan rad Diskontne banke, te obzirom na plansku likvidaciju privatnih novčarskih zavoda, u socijalističkoj Jugoslaviji je 21. listopada 1946. određena likvidacija zavoda, koja je završena 1. srpnja 1948.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA