Pregled bibliografske jedinice broj: 975326
Tko se buni pod Susedgradom i Stubicom? Prilog proučavanju društvenih nemira 1565. – 1573.
Tko se buni pod Susedgradom i Stubicom? Prilog proučavanju društvenih nemira 1565. – 1573. // Povijesni prilozi, 55 (2018), 139-204 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 975326 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tko se buni pod Susedgradom i Stubicom? Prilog proučavanju društvenih nemira 1565. – 1573.
(Who is rebelling at Susedgrad and Stubica? Contribution to the research of the 1565 – 1573 peasant revolts)
Autori
Brgles, Branimir
Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 55
(2018);
139-204
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Seljačka buna, Susedgrad, Donja Stubica, 16. stoljeće, ekonomska povijest, društveni nemiri
(1573 peasant uprising, Susedgrad, Donja Stubica, 16th century, economic history, micro-history)
Sažetak
Nemiri na susedgradskome i donjostubičkome veleposjedu započeli su u siječnju 1565. godine, samo pola godine nakon dolaska F. Tahyja1 na vlastelinstvo, a vrhunac su dostigli zimi 1572. godine. U tome osmogodišnjem razdoblju na vlastelinstvu su bile podignute četiri oružane pobune. U središnjemu fokusu istraživanja pitanja su o uzrocima tih pobuna i pojedincima koji su u njima sudjelovali. Stanje na vlastelinstvu u drugoj polovici 16. stoljeća te tijek i uzroci nemira intenzivno su istraživani ‘60-ih i ‘70-ih godina 20. stoljeća. Nekoliko je tematskih cjelina kojima su se istraživači najčešće bavili. Nastojalo se odgovoriti tko su vođe i koji su uzroci pobune, a mnogo se raspravljalo i o povećanju feudalne rente, sprečavanju seljačke trgovine i specifi čnoj unutarnjoj strukturi vlastelinstva, kao i o mogućim uzrocima nemira. Članak daje novu interpretaciju spomenutih tematskih cjelina, uvodi nove zaključke o žarištima pobune te precizira ulogu najistaknutijih pojedinaca i skupina. U raspravu su, uz objavljena vrela, uvedeni i dosad neobjavljeni arhivski dokumenti, među kojima su osobito vrijedni razni popisi, regeste i urbari, koji omogućavaju primjenu kombinirane kvantitativno-kvalitativne metode, prozopografski pristup istraživanju te sužavanje fokusa istraživanja na mikrorazinu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Branimir Brgles
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus