Naslov
Iznimno vrijedna monografija Ivana Mimice Di si pošla lipa zvizda (usmene i pučke pjesme moliških Hrvata), Književni krug Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2017. 272 str.
(Ivan Mimica’s Exceptionally Valuable Monograph Di si pošla lipa zvizda (oral and folk poems of Molise Croats).Književni krug Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2017. 272 pp.)

Autori
Dragić, Marko

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
2018

Ključne riječi
moliški Hrvati ; bugaršćica ; pjesme ; stihovane poslovice
(Molise Croats ; bugarštica ; poems ; versed proverbs)

Sažetak
Monografiju „Di si pošla lipa zvizda“ (usmene i pučke pjesme moliških Hrvata) Ivan Mimica komponirao je od dva dijela. Prvi dio naslovljen je „Usmene i pučke pjesme molizanskih Hrvata“. To je opsežna znanstvena studija u kojoj autor piše o kulturnim i povijesnim prilikama, u kojima su se Hrvati bježeći od Turaka u drugoj polovici 15. stoljeća nastanili u srednjoj Italiji u pokrajini Molise. Ondašnji Hrvati nazivaju se moliškim ili molizanskim. Ugledni filolog, molizanski Hrvat Mario Spadanuda, ističe da je jedino pravilno koristiti naziv molizanski. Stoga se i autor monografije opredijelio koristiti taj naziv.Upravo kod molizanskih Hrvata zabilježena je najstarija bugaršćica. Najbolji proučavatelj bugaršćica Josip Kekez te je pjesme nazvao hrvatskim državotvornim pjesmama te je ustvrdio da je najstarija bugaršćica Tamnovanje vojevode Sibinjanin Janka zapisana zadnja.Mimica nadalje piše o jezičnim značajkama molizanskih Hrvata te o sabiranju i publiciranju usmene pjesničke građe. Pri tome autor navodi da su istraživačima na periferiji interesa ostali usmeno- pjesnički ostvaraji. Pišući o izvorima usmenog pjesništva i analizi važnijih ostvarenja Ivan Mimica je, s pravom, ustvrdio da zapisana i sačuvana usmena poezija molizanskih Hrvata količinski nije velika, ali je vrlo zanimljiva i vrijedna „i za same žitelje Kruča, Mundimitra i Stifilića, i za hrvatsku usmenu književnost i za znanost o usmenoj književnosti uopće“. (str. 42.) Zabilježeni su primjeri ljubavnih, vjerskih, šaljivih, obrednih i ophodnih pjesama te naricaljki, pjesama uz rad. Među sačuvanim pjesmama najbrojnije su inačice o Ivanu Karloviću. Njih su slušali i zapisivali ili snimali gotovo svi istraživači u sva tri hrvatska naselja, i to od sredine druge polovice 19. do kraja šezdesetih godina 20. stoljeća. Pjesme o banu Ivanu Karloviću (? 1485. – Medvegrad, 9. kolovoza 1531.) svjedoče interes molizanskih Hrvata za domovinom iz koje su morali pobjeći kao i ponos na junake svoga roda koji su se borili protiv Turaka. Takav je bio i Ivan Karlović koji je bio hrvatski ban od 1521. do 1524. te od 1527. do 1531. godine dokazavši se vrsnim organizatorom i borcem u obrani hrvatskih zemalja od Turaka. Zanimljivi su i zapisi prvosvibanjskih običaja, obreda, ophoda i usmenih lirskih prigodnih pjesama.Monografija poetskoga naslova „Di si pošla lipa zvizda“ (usmene i pučke pjesme moliških Hrvata) golem je doprinos hrvatskoj filologiji. Njezin golem značaj ogleda se u izvrsnoj studiji, primjerima koji su objedinjeni, znalački klasificirani te na hrvatskom jeziku molizanskih Hrvata publicirani.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA