Pregled bibliografske jedinice broj: 974969
Stupanj popridjevljenosti participa i njegov odraz u leksikografiji: primjer pasivnih preteritnih participa s prefiksom ne- iz korpusa Drugoga beramskoga brevijara
Stupanj popridjevljenosti participa i njegov odraz u leksikografiji: primjer pasivnih preteritnih participa s prefiksom ne- iz korpusa Drugoga beramskoga brevijara // Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 69 (2017), 61-82 doi:https://dx..org/10.21857/94kl4cxqlm (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 974969 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stupanj popridjevljenosti participa i njegov odraz u leksikografiji: primjer pasivnih preteritnih participa s prefiksom ne- iz korpusa Drugoga beramskoga brevijara
(Degree of participle adjectivization and its reflection in lexicography: study of the passive past participles prefixed by the prefix ne- in the corpus of the Second Beram Breviary)
Autori
Požar, Sandra
Izvornik
Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0449-363X) 69
(2017);
61-82
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
hrvatski crkvenoslavenski jezik, pasivni particip, pridjev, popridjevljenje, Drugi beramski brevijar, Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije
(Croatian Church Slavonic language, passive participle, adjective, adjectivization of participles, Second Beram Breviary, Dictionary of the Church Slavonic Language of Croatian Redaction)
Sažetak
Participi su po svojoj naravi dvojna kategorija, a njihovo je popridjevljenje teorijski problem u tvorbi riječi, ponajprije zbog podudarnosti sintaktičkih služba pridjeva i participa, koja upravo i omogućuje popridjevljenje. Između pravih, glagolskih participa i potpuno popridjevljenih pasivnih participa, tj. pridjeva, nalazi se najbrojnija skupina oblika koji se ne mogu tumačiti jednoznačno. Čitav taj raspon oblika od glagola do pridjeva bio je predmet ovoga istraživanja, čiji je cilj bio utvrditi na kojem su stupnju popridjevljenosti oblici s negacijskim prefiksom iz korpusa Drugoga beramskoga brevijara iz baze podataka Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo koji su pri gramatičkom označavanju određeni ili kao pasivni participi preterita ili kao pridjevi, te proučiti kako se ova teorijski problematična pojava odražava na leksikografsku obradu, koja po svojoj naravi teži preciznosti i jednoznačnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija