Pregled bibliografske jedinice broj: 974826
Kazališni kostim između performansa, instalacije i objekta – vizualno kazalište
Kazališni kostim između performansa, instalacije i objekta – vizualno kazalište, 2015., doktorska disertacija, Akademija likovnih umjetnosti Poslijediplomski doktorski studij – slikarstvo, Zagreb
CROSBI ID: 974826 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kazališni kostim između performansa, instalacije i
objekta – vizualno kazalište
(Theatre costume between performance, installation
and object – visual theatre)
Autori
Bakal, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Akademija likovnih umjetnosti Poslijediplomski doktorski studij – slikarstvo
Mjesto
Zagreb
Datum
13.07
Godina
2015
Stranica
242
Mentor
Prvi mentor: Kauzlarić Atač, Zlatko ; drugi mentor: Petranović, Martina
Ključne riječi
slikar, kostimograf, kazališni kostim, performans, vizualno kazalište
(painter, costume designer, costume design, performance, visual theatre)
Sažetak
Do početka dvadesetog stoljeća u kazalištu je velikim dijelom bio dominantan tekst. Dvadeseto stoljeće donosi bitan preokret u općem poimanju kazališta, njegove estetike i autora predstave te razvoju novih oblika izvedbenih umjetnosti. Vizualno/estetska komponenta postaje sve naglašenija, a u ponekim vrstama i dominantna. Vizualno kazalište kombinacija je i interakcija raznih oblika umjetnosti, vještina i materijala. Iako svako kazalište ima svoju likovnost, odnosno vizualnu komponentu, nije svako kazalište vizualno kazalište. U disertaciji sam istražila fenomenologiju vizualnog kazališta s jedne strane, te utjecaje slikara/kostimografa na oblike tog kazališta s druge strane, što dosad nije bilo detaljnije obrađeno. Pokazala sam (sustavnu) neizostavnost slikarsko-kostimografskoga udjela u kreiranju slike kao dramaturgije predstave/performansa vizualnog kazališta kroz povezivanje slikarstva/kostimografje i umjetnosti multimedije (i intermedije) u konceptualnom smislu. Uočavanjem i defniranjem mogućnosti likovnoga sraza slikara/kostimografa i ostalih umjetničkih kreatora u jednog autora naglasilo se interdisciplinarno i multimedijalno u vizualnom kazalištu, mogućnost(i) preobrazbe slikara/kostimografa u multimedijalnog umjetnika (likovnog umjetnika kao dramaturga i redatelja predstave), u kontekstu prinosa slikarstva/kostimografje gradnji dramaturgije predstave i kompletne inscenacije predstave te u kontekstu ideje o slikaru/kostimografu kao društvenom kiparu ili u – vizualnom kazalištu – dramaturškom kiparu (na temelju parafraze ideje Josepha Beuysa o društvenoj skulpturi). Umjetnički dio doktorskog rada istraživanje je alternativnih materijala i stvaranje forme kostima/instalacija i(ili) objekta, te realizirani projekt u formi izložbe kostima/instalacija i objekta koji su postali ili su simulirali kazalište u izložbenom prostoru. Gledatelju je ostavljena na izbor percepcija (čitanje) izložbe kroz različite okvire, likovni ili kazališni, ili oba. Performans kostima unutar moga vizualnog kazališta spoj je umjetničkog objekta- instalacije u funkciji kostima kao druge glumčeve kože s projekcijom umjetnikovoga (moga) kreativnog uma. Znanstveni dio rada sastoji se od teorije, povijesti i likovne pozadine vizualnoga kazališta i njegovih umjetnika, udjela slikara/kostimografa u njemu te suodnosa kostimografa i scenografa, kostima i glumca (kao glumčeve druge kože) i dr. Interdisciplinarnost područja neizostavno je nametnula suradnike u fokus grupi i u poglavlju Vizualno kazalište, umjetnike i teoretičare iz različitih umjetničkih i znanstvenih područja: redatelje, teoreti-čare-likovne kritičare i teatrologe, slikare, scenografe, kostimografe, izvođače i multimedijalne umjetnike. U fokus grupu uključila sam Vladimira Gerića, Krešimira Dolenčića, Mašu Štrbac, Krunu Tarle, Stephanie Jamnicky, Iku Škomrlj, Zlatka Kauzlarića Atača, Jadranku Fatur, Ivana Marušića Klifa, Sonju Pregrad, Nadu Kovačević, Višnju Rogošić, Ljiljanu Petrović, Borisa Bakala i Katarinu Radošević Galić. U poglavlju Vizualno kazalište uz teoretsku razradu pojmovlja i fenomenologiju povijesnog razvoja vizualnog kazališta razgovarala sam s Tihomirom Milovcem i Tanjom Lacko. U poglavlju o umjetničkome radu kontekstualiziram metodologiju izbora materijala (kroz sam čin pronalaska), opisujem čin nastajanja umjetničkog djela uz detaljan popis segmenata rada i analizu vrsta materijala te umjetnički rad (kostim, instalaciju ili objekt) stavljam u suodnos s drugim radovima, uz analizu postava izložbe. Svojim radom istraživanja u formi izložbe-performansa kostima i znanstvenom dijelu nastojala sam pridonijeti istraživanju vizualno-likovnih komponenti u kazalištu i u suvremenoj likovnoj umjetnosti uopće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Primijenjena umjetnost