Pregled bibliografske jedinice broj: 974505
Kretanje i uzroci smrtnosti u deset istarskih župa u razdoblju od 1910. do 1923.
Kretanje i uzroci smrtnosti u deset istarskih župa u razdoblju od 1910. do 1923. // Istra u Velikom ratu. Glad, bolesti, smrt / L'Istria nella Grande guerra. Fame, malattie, morte / Istra v Veliki vojni. Glad, bolezni, smrt / Svoljšak, Petra (ur.).
Koper: Humanistično društvo za zgodovino, umetnost in kulturo Histria, 2017. str. 55-84
CROSBI ID: 974505 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kretanje i uzroci smrtnosti u deset istarskih župa u razdoblju od 1910. do 1923.
(Causes of Death and Mortality Rate in Ten Istrian Parishes in the Period From 1910 to 1923)
Autori
Doblanović Šuran Danijela ; Braić, Gabriela ; Flego, Mirjan ; Salihović, Davor ; Zuprić, Monika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Istra u Velikom ratu. Glad, bolesti, smrt / L'Istria nella Grande guerra. Fame, malattie, morte / Istra v Veliki vojni. Glad, bolezni, smrt
Urednik/ci
Svoljšak, Petra
Izdavač
Humanistično društvo za zgodovino, umetnost in kulturo Histria
Grad
Koper
Godina
2017
Raspon stranica
55-84
ISBN
978-961-7007-03-9
Ključne riječi
Prvi svjetski rat, Istra, uzroci smrti, stanovništvo
(First World War, Istria, causes of death, population)
Sažetak
U Istri se Prvi svjetski rat nije osjetio preko direktnih ratnih operacija, ali jest preko stradavanja evakuiranog civilnog stanovništva juga Istre i vojnika koji su živote ostavili na fronti. Ipak, ratna su zbivanja ostavila duboki trag na demografske parametre kao i na demografsku sliku poraća. Demografsko ponašanje stanovnika bilo je predmetom istraživanja provedenog na deset istarskih župa s ciljem rekonstruiranja tendencija koje su obilježile ratno u odnosu na prijeratno (1910. – 1913.) i poslijeratno razdoblje (1919. – 1923.). Odabirom tih deset župa smještenih na jugu, sjeveru, istoku i zapadu te u središnjem dijelu Istre htjelo se geografski pokriti čitavi Poluotok. Za svako je područje odabrana jedna veća i jedna manja župa: Buzet i Draguć, Labin i Kršan, Poreč i Tar, Vodnjan i Fažana te Žminj i Gračišće kako bi se uočile eventualne razlike na relaciji selo – grad, ali i razlike na relaciji unutrašnjost Istre – obalni gradovi. Istraživanje je pokazalo kako je Istra u promatranom razdoblju bila u prvoj fazi demografske tranzicije. Od promatranih je župa samo Draguć još uvijek imao predtranzicijske značajke. Ratno je razdoblje značilo preokret svih demografskih vitalnih pokazatelja. Natalitet i nupcijalitet su za vrijeme rata drastično pali, da bi u poslijeratnom razdoblju strelovito narasli (poslijeratna kompenzacija). Mortalitet je s druge strane porastao, ali porast nije bio drastičan kao što je bio pad broja rođenih i vjenčanih. Stope dojenačkog mortaliteta su bile izrazito visoke, a s obzirom na pad nataliteta, u ratnome razdoblju, i udio dojenčadi među ukupno umrlima značajno opada. Doživjela dob, kao i odnos dječjeg kontingenta u odnosu na starije (iznad 60. godina), također pokazuju kako su promatrane župe tek ušle u proces demografske tranzicije. S obzirom na prirodni prirast, pad broja stanovnika koji se dogodio između dva popis u tom razdoblju (1910. i 1921.) jasno svjedoči o snažnoj emigraciji koju je rat i posljedice koje je ostavio na gospodarstvo zasigurno samo intenzivirao.
Izvorni jezik
Hrvatski
