Pregled bibliografske jedinice broj: 974422
Simptomatika sindroma iritabilnog crijeva i karakteristike prehrane u odrasloj populaciji
Simptomatika sindroma iritabilnog crijeva i karakteristike prehrane u odrasloj populaciji, 2018., diplomski rad, diplomski, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek
CROSBI ID: 974422 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Simptomatika sindroma iritabilnog crijeva i karakteristike prehrane u odrasloj populaciji
(Irritable Bowel Syndrome Symptoms and Dietary Characteristics in Adults)
Autori
Dragičević, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
14.12
Godina
2018
Stranica
53
Mentor
Banjari, Ines
Ključne riječi
sindrom iritabilnog crijeva ; IBS skor ; psihološko stanje ; prehrana ; životne navike
(irritable bowel syndrome ; IBS score ; psychological state ; diet ; lifestyle)
Sažetak
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je jedan od najčešćih funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja kojeg karakterizira ponavljajuća abdominalna bol i promijenjen motilitet crijeva. Kompleksne je etiologije s jakom psihosomatskom komponentom, te je učestalost veća u žena. Veliki broj oboljelih navodi kako im je hrana okidač za razvoj simptoma pa je današnji standard u dijetoterapiji tzv. FODMAP prehrana (eliminacija hrane koja je izvor fermentabilnih oligo-, di- i monosaharida i poliola). Cilj rada bio je utvrditi učestalost simptoma karakterističnih za IBS (GSRS-IBS upitnik) te ispitati utjecaj psihofizičkog stanja (DASS 21 upitnik), prehrane i životnih navike na simptomatiku IBS-a u odrasloj populaciji. Provedeno je obzervacijsko istraživanje putem online upitnika u kojemu je sudjelovalo 109 ispitanika (84, 4 % žena i 15, 6 % muškaraca), prosječne starosti 26 godina (21- 63 godine). Visoki IBS skor (44-75 bodova) je utvrđen kod 12, 8 % ispitanika. Potvrđeno je kako viša razina anksioznosti i depresije te lošija samoprocjena psihološkog stanja i kvalitete društvenog života povećavaju rizik za visoki IBS, dok zaposlenost smanjuje rizik za visoki IBS (univarijantna logistička regresija). Ispitanici s visokim IBS-om su skloni prejedanju (93, 0 % ponekad, 7, 0% uvijek) i preskakivanju obroka (36, 0 %) za koje je potvrđeno kako pogoršava simptome IBS-a u ispitanika. Konzumacija kave također pogoršava simptome IBS-a, kao i konzumacija svih pića (bez vode) i slatkiša. IBS skor je bio veći kod ispitanika koji su izjavili kako im neka hrana smeta. Grahorice (leća, grah, grašak) su se pokazale kao pozitivni prediktori rizika za visoki IBS skor, dok je korištenje jakih začina (dodatak jelima tipa vegeta, kocke za juhu, chili, curry i sl.) pozitivni prediktor rizika za visoki IBS skor, no samo kod žena (univarijantna logistička regresija).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Nutricionizam