ࡱ> [:bjbj .ΐΐ' ''''4['$y:“y“;000000~8hl'0XQ0LU0UhUh 0““0U : 1. Konvencija br. 147. Konvencija o minimalnim standardima na trgova kim brodovima, 1976 Datum stupanja na snagu : 28. studenog 1981. Generalna skupatina Meunarodne Organizacije rada, .... odlu ivai po usvajanju odreenih prijedloga u svezi nestandardnih brodova, posebno onih registriranih pod zastavama pogodnosti, ... prihvaa.... slijedeu Konvenciju : lanak 1. Osim ako nije druga ije navedeno u ovom lanku, ova Konvencija se primijenjuje na svaki brod koji plovi otvorenim morem, bilo da je u javnom ili privatnom vlasniatvu, koji je uposlen u transportu tereta ili putnika u svrhu trgovine ili je zaposlen za bilo koju komercijalnu svrhu. Nacionalni zakoni ili propisi e odrediti kada e se brodovi smatrati brodovi koji plove otvorenim morem u svrhu ove Konvencije. Ova Konvencija se ne primjenjuje na pomorske teglja e. Ova Konvencija se ne primjenjuje na : brodove koje osnovno pokree jedro, bilo da su opremljeni pomonim strojevima ili ne ; brodove koji ribaju ili kitarice ili sli ne namjene ; male brodove i brodove kao ato su naftne platforme i buailice kada nisu u plovidbi, odluka o tome koji brodovi se trebaju pokrivati ovim pod-paragrafom uzet e se od strane kompetentne vlasti u svakoj zemlji, savjetujui se sa najreprezentativnijim brodovlasni kim organizacijama i pomorcima ; Niata u ovoj Konvenciji nee se smatrati da airi okvir Konvencije na koji se odnosi u Dodatku ove Konvencije ili odredbi u njoj sadr~anih. lanak 2. Svaki lan koji ratificira ovu Konvenciju preuzima : da ima postavljene zakone ili propise za brodove registrirane na svom teritoriju sigurnosne standarde, uklju ujui standarde osposobljenosti, sate rada i broj posade, tako da se osigura sigurnost ljudi na brodu ; prikladne mjere socijalne sigurnosti i uvjete rada i ~ivota na brodu ako ovi nisu po mialjenju lana pokriveni kolektivnim ugovorima ili postavljeni od strane kompetentnih sudova na na in koji podjednako obvezuje i brodovlasnika i pomorca ; i da osigura da su odredbe takvih zakona i propisa znatno ekvivalentne Konvencijama ili lanicama Konvencija u Dodatku ove Konvencije dok lan nije ina e obvezan dovesti efekt Konvencija u pitanje ; da primjenjuje djelotvornu jurisdikciju ili kontrolu nad brodovima koji su registrirani na svom teritoriju u vezi sa sigurnosnim standardima , uklju ujui standarde osposobljenosti, sate rada i broj lanova posade, propisanih nacionalnim zakonima ili propisima ; mjere socijalne zaatite propisane nacionalnim zakonima ili propisima, ili postavljene od strane kompetetentnih sudova na na in koji podjednako obvezuje doti ne brodovlasnike i pomorce da osigura da se mjere za djelotvornu kontrolu drugih uvjeta rada i ~ivota na brodu, kada nema djelotvorne jurisdikcije dogovore meu brodovlasnicima ili njihovim organizacijama i organizacijama pomoraca koje su konstituirane u skladu sa bitnim odredbama Konvencije o slobodi udru~ivanja i zaatiti prava na udru~ivanje 1948 i Konvenciji o pravu na udru~ivanje i kolektivno pregovaranje 1949. da osigura da adekvatne procedure  predmet cjelokupnog nadzora kompetentnog autoriteta, nakon tripartitnih konzultacija meu vlastima i organizacijama brodovlasnika i pomoraca gdje je prikladno postoje za zapoaljavanje pomoraca na brodovima registriranim na svom teritoriju i za ispitivanje pritu~bi koje proistje u u vezi toga adekvatne procedure  predmet cjelokupnog nadzora kompetentnog autoriteta, nakon tripartitnih konzultacija meu tim autoritetom i organizacijama predstavnicima brodovlasnika i pomoraca gdje je prikladno  postoje za ispitivanje bilo kakve pritu~be napravljen s tim u vezi i ako je mogue u vrijeme zapoaljavanja na svom teritoriju pomoraca vlastite nacionalnosti na brodovima registriranim u stranoj zemlji i da e takva pritu~ba jednako kao i bilo kakava pritu~ba napravljena u vezi sa i ako je mogue u vrijeme zapoaljavanja na svom teritoriju stranog pomorca na brodovima registriranim u stranoj zemlji, promptno se prijavi od strane kompetentnog autoriteta prema kompetentnoj vlasti u kojoj je brod registriran, sa kopijom Glavnom Direktoru Meunarodnog ureda rada. da osigura da su pomorci zaposleni na brodovima registriranim na svom teritoriju propisno obu eni ili obrazovani za zadatke za koje su zaposleni prema Preporuci za profesionalnu obuku pomoraca 1970. Da verificira inspekcijom ili drugim prikladnim sredstvima da brodovi registrirani na svom teritoriju udovoljavaju prikladnim meunarodnim konvencijama o radu koje su na snazi koje je dr~ava ratificirala, sa zakonima i regulacijama zahtjevanim od pod  paragrafa ovog lanka , kao ato mo~e biti prikladno po nacionalnom zakonu , sa prikladnim kolektivnim ugovorima da izvrai slu~benu istragu nad ozbiljnom pomorskom nezgodom u koju su bili uklju eni brodovi registrirani na njegovu teritoriju, posebno oni koji se ti u ozljede i ili gubitka ~ivota, a krajnje izvjeae takve istrage e se uobi ajeno javno objaviti lanak 3 Bilo koji lan koji je ratificirao ovu Konvenciju e ukoliko je izvedivo, obavijestiti svoje dr~avljane o moguim problemima ukrcaja na brod registriran u dr~avi koja nije potpisala Konvenciju, dok se ne udovolji da se primjenjuju standardi ekvivalentni onima fiksiranim prema ovoj Konvenciji. Mjere poduzete od strane dr~ave potpisnice u vezi s ovim nee biti u proturje ju sa principom slobodne razmjene radnika ugovorenih sporazumima ije potpisnice mogu biti doti ne dr~ave. lanak 4 1.Ako je lan koji je ratificirao ovu Konvenciju i iju luku brod ti e u uobi ajenom tijeku svog posla ili iz operativnih razloga dobije pritu~bu ili dobije dokaz da brod ne udovoljava standardima ove Konvencije nakon ato je ona stupila na snagu, mo~e pripremiti izvjeae upueno vladi dr~ave u kojoj je brod registriran , sa kopijom Generalnom direktoru Meunarodnom ureda za rad i mo~e poduzeti mjere potrebne da se isprave bilo kakvi uvjeti na brodu koji su jasno opasni za sigurnost ili zdavlje 2.U poduzimanju takvih mjera, lanica e smjesta obavijestiti najbli~eg pomorskog, konzularnog ili diplomatskog predstavnika dr~ave zastave i ako je mogue pozvati prisustvo takvog predstavnika. Nee nerazumno dr~ati i li zadr~avati brod. 3. U svrhu ovog lanka pritu~ba zna i informacija ulo~ena od bilo kojeg lana posade , profesionalnog tijela, udruge, sindikata ili openito bilo koje osobe sa interesom sigurnosti broda, uklju ujui interese sigurnosti ili rizika zdravlja za posadu lanak 5 1.Ova Konvencija je otvorena za ratifikaciju lanicama koje su potpisnice Meunarodne konvencije o sigurnosti ~ivota na moru 1960, ili Meunarodne konvencije o sigurnosti ~ivota na moru, 1974, ili bilo koje konvencije koja potom revidira ove konvencije su potpisnice Meunarodne konvencije o teretnim linijama , 1966 ili bilo koje konvencije koja potom revidira tu konvenciju ; i su potpisnice ili su ugradile odredbe Pravila za izbjegavanje sudara na moru 1960. ili Konvencije o meusobnim propisima za sprije avanje sudara na moru, 1972 ili bilo koje Konvencije koja potom revidira ove meunarodne instrumente 2. Ova Konvencija je nadalje otvorena za ratifikaciju bilo kojem lanu koji po ratifikaciji preuzima da ispuni zahtjeve putem paragrafa 1 ovog lanka i koji joa nisu udovoljeni 3. Formalne ratifikacije ove Konvencije e se saopiti Generalnom Direktoru Meunarodnog ureda rada radi registracije lanak 6 Ova Konvencija e biti obvezujua samo za one lanice Meonarodne organizacije rada ije ratifikacije su registrirane kod Generalnog Direktora Ona e stupiti na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma na koji su registrirane ratifikacije od najmanje 10 lanica sa totalnim udjelom od 25% u svjetskoj bruto tona~i Nakon toga , ova Konvencija e stupiti na snagu za bilo kojeg lana 12 mjeseci nakon datuma na koji je ratifikacija registrirana 2. Konvencija br.22 Konvencija o ugovoru o radu pomoraca, 1926. Datum stupanja na snagu 4. travnja 1928. lanak 1 Ova konvencija e se primijeniti na sve brodove koji plove otvorenim morem, registrirane u zemlji od bilo koje lanice potpisnice ove Konvencije i na vlasnike, zapovjednike i pomorce takvih brodova. Nee se primijeniti na  ratne brodove, vladine brodove koji nisu uklju eni u trgovinu, brodove u slu~bi u obalnoj plovidbi jahte za rekreaciju indijanske tradicionalne brodove ribarske brodove brodove ispod 100 bruto registarskih tona ili 300 kubi nih metara niti na brodove u slu~bi u domaoj trgovini, ispod limita tona~e propisanog nacionalnim zakonom za posebne propise ove trgovine na datum stupanja na snagu ove Konvencije lanak 2 U ,svrhu ove Konvencije slijedei izrazi imaju zna enja ovime im pripisana, : izraz brod uklju uje bilo koji brod ili brodicu bilo kakve prirode, bilo da je u privatnom ili javnom vlasniatvu , uobi ajeno uposlen u u navigaciji na moru ; izraz pomorac uklju uje svaku osobu uposlenu ili anga~iranu u bilo kakvu svojstvu na bilo kakvu brodu i koja je potpisala (?) ugovor o radu. Isklju uje zapovjednike, pilote, kadete i u enike na akolskim brodovima sa propisnim ugovorima o kadeturi, mornari ke asnike, i druge osobe u stalnoj Vladinoj slu~bi ; izraz zapovjednik uklju uje svaku osobu koja upravlja i odgovorna je za brod osim pilota , izraz brod u domaoj trgovini zna i brod uposlen u trgovinu meu zemljama i lukama susjedne zemlje sa zemljopisnim ograni enjima odreenim nacionalnim zakonom lanak 3 lanci ugovora e se potpisati i od strane brodovlasnika ili njegova predstavnika i od strane pomorca. Razumne pogodnosti (?) za prou avanje lanaka ugovora prije nego se potpiau pru~it e se pomorcu i njegovu savjetniku. Pomorac e potpisati ugovor pod uvjetima koji e biti propisani nacionalnim zakonom da bi osigurali adekvatni nadzor kompetentne javne vlasti. Gorenavedene odredbe e se smatrati da su ispunjene ako kompetentna vlast potvrdi da su odredbe ugovora postavljene u pismenom obliku i potvrene od strane brodovlasnika ili njegova predstavnika i od strane pomorca Nacionalni zakon e napraviti adekvatnu odredbu da osigura da je pomorac razumio ugovor. Ugovor nee sadr~avati niata ato je u suprotnosti sa odredbama nacionalnog zakona ili ove Konvencije. Nacionalni zakon e propisati takve daljnje formalnosti i nadzore u vezi zaklju enja ugovora ukoliko se smatraju potrebnim za zaatitu interesa brodovlasnika i pomorca. lanak 4 Prikladne mjere e se poduzeti u skladu sa nacionalnim zakonom osiguravajui da ugovor ne sadr~ava nikakvu odredbu kojom bi stranke koje e potpisati ugovor unaprijed odstupile od uobi ajenih pravila u vezi jurizdikcije nad ugovorom Ovaj lanak nee se tuma iti kao izuzee od upuivanja na arbitra~u. lanak 5 Svakom pomorcu e se dati dokument koji sadr~i zabiljeaku o njegovu zaposlenju na brodu. Oblik ugovora, te pojedinosti koje e se zapisati i na in na koji e se takve pojedinosti zabilje~iti e se odrediti nacionalnim zakonom. Dokument nee sadr~ati nikakvu izjavu u vezi kakvoe rada pomorca ili njegovih plaa. lanak 6 Ugovor mo~e biti sa injen za odreeni period ili za putovanje, ili ako je dopuateno po nacionalnom zakonu, za neodreeni period Ugovor e jasno navoditi pripadajua prava i obveze svake od stranaka U svakom slu aju e sadr~avati slijedee pojedinosti : prezime i druga imena pomorca, datum njegova roenja, ili dob, te mjesto roenja ; mjesto i datum sklapanja ugovora ime broda i brodova na kojem/kojima se pomorac obvezuje da e slu~iti broj lanova posade broda , ako se to zahtjeva od strane nacionalnog zakona ; putovanje ili putovanja koja e se poduzeti, ako ovo mo~e biti odreeno u vrijeme sklapanja ugovora ; svojstvo u kojem e pomorac biti uposlen ; ako je mogue, mjesto i datum , kada i gdje se od pomorca zahtjeva da se javi u slu~bu ; obim zaliha koje e se pru~iti pomorcu, osim ako neki alternativni sustav nije osiguran po nacionalnom zakonu ; iznos njegovih plaa ; (10) prestanak ugovora i uvjete prema tome, ato zna i : ako je ugovor sa injen za odreeni period, utvren datum za njegov istjek ako je ugovor sa injen za putovanje, luka odrediata i vrijeme koje mora istei nakon dolaska prije nego se pomorac iskrca ako je ugovor sa injen za neodreeni period, uvjeti koji e dati za pravo obim stranakama da ga opozovu, jednako kao i zahtjevani period obavijesti o opozivu ; pod uvjetom da taj period nee biti manji za brodovlasnika nego za pomorca ; plaeni godianji odmor zajam en pomorcu nakon godinu dana slu~be kod iste brodarske kompanije, ako takav dopust nije predvien nacionalnim zakonom ; bilo kakve pojedinosti koje mo~e zahtjevati nacionalni zakon. lanak 7 Ako nacionalni zakon predvia da se na brodu posjeduje lista posade specificirat e da takav ugovor treba biti ili zabilje~en ili aneksom dodan listi posade. lanak 8 Da bi se pomorac mo~da zadovoljio u vezi prirode i obima svojih prava i obveza, nacionalni zakoni e postaviti mjere koje e omoguiti jasnu informaciju koja e se dobiti na brodu u vezi uvjeta zaposlenja, ili izlaganjem uvjeta ugovora na mjestu lako dostupnom mjestu smjeataja posade, ili nekim drugim prikladnim sredstvima. lanak 9 Ugovor za neodreeni period mo~e prestati od strane obiju stranaka u bilo kojoj luci gdje brod ukrcava ili iskrcava, pod uvjetom da je obavijest specificirana u ugovoru dana, ato nee biti manje od 24 sata Obavijest e se dati pismeno ; nacionalni zakon e predvidjeti takav na in davanja obavijesti kako je najbolje izra unato da bi se sprije io daljnji spor meu strankama po ovom pitanju. Nacionalni zakon e odrediti izuzetne okolnosti u kojima obavijest ak i kada je pravovaljano dana nee poniatiti ugovor. lanak 10 Ugovor sastavljen za putovanje na odreeni period, ili za neodreeni period e propisno prestati  zajedni kim pristankom stranaka ; smru pomorca gubitkom totalne nesposobnosti broda za plovidbu ; bilo kojim uzrokom koji mo~e biti predvien nacionalnim zakonom ili ovom Konvencijom. lanak 11 Nacionalni zakon e odrediti uvjete po kojima vlasnik ili zapovjednik mo~e odmah iskrcati pomorca. lanak 12 Nacionalni zakon e svakako odrediti okolnosti u kojima pomorac mo~e zahtjevati svoj neposredan iskrcaj. lanak 13 Ako pomorac iska~e da je zadovoljio brodovlasnika ili njegova agenta da mo~e dobiti upravljanje brodom ili imenovanje kao asnik palube ili stroja ili bilo koji drugi viai stupanj nego on stvarno izvraava, ili da se bilo kakva druga okolnost pojavila od njegova zaposlenja koja se bitno odra~ava na njegove interese, njemu e biti dopuateno da se iskrca, pod uvjetom da bez poveanog troaka brodovlasniku i na zadovoljstvo brodovlasnika ili njegova agenta on postavi kompetentnu i pouzdanu osobu na svoje mjesto (provjeriti zamjenice ?) lanak 14 Bilo koji da je razlog zavraetka ili opoziva ugovora, zapis treba biti napravljen u dokumentu koji se izdaje pomorcu u skladu sa lankom 5, a u popisu lanova posade prikazano da je on iskrcan , te e takav zapis, na zahtjev obiju stranaka, biti na poleini potpisan od kompetentnog javnog autoriteta Pomorac e u svako doba imati pravo, uz biljeaku spomenutu u lanku 5, dobiti od zapovjednika posebnu potvrdu u vezi kakvoe svog rada, ili ne u inivai to , potvrdu koja navodi je li on u cijelosti izvraio svoje obveze po ovom ugovoru. lanak 15 Nacionalni zakon e predvidjeti mjere koje e osigurati sklad sa uvjetima ove Konvencije Xxxxxxxx lanak 17 Stupanje na snagu odmah nakon registracije dviju ratifikacija. Potom, stupanje na snagu za druge lanove na datum na koji je njihova ratifikacija registrirana. xxxxxxxxxx lanak 21 Denuncijacija (Prokazivanje) Poniatavanje ? ova Konvencija ostaje otvorena za denuncijaciju 10 godina nakon ato je prvi put stupila na snagu. 3. Konvencija br. 58 Konvencija o utvrivanju minimalne dobi za prijem djece na brod (Revidirana) , 1936 (No.58.) Datum stupanja na snagu 11. travnja 1939 lanak 1. U svrhu ove Konvencije, izraz brod uklju uje sve brodove i brodice, bilo koje prirode, uposlene u pomorskoj plovidbi, bilo da su u javnom ili privatnom vlasniatvu ; isklju uje ratne brodove. lanak 2. Djeca u dobi mlaoj od 15 godina nee se zaposliti ili raditi na brodovima, osim na brodovima na kojima su lanovi iste obitelji zaposleni. Pod uvjetom da nacionalni zakoni i regulacije mo~da rjeaavaju ovo pitanje ovlaatenja rada djece ne mlae od 14 godina dobi da se zaposle u slu ajevima u kojima se udovoljava obrazovnom ili drugom prikladnom autoritetu putem zakona ili regulacija, nakon du~ne pa~nje zdravstvenim i tjelesnim uvjetima djeteta i za budunost kao i neposrednu dobrobit djeteta predlo~enog posla, ako e takav posao biti od koristi djetetu. lanak 3. Odredbe lanka 2 nee se primjenjivati na posao koji su obavila djeca na akolskim brodovima, pod uvjetom da je takav posao potvren i nadziran od javnog autoriteta. lanak 4. Da bi se olakaalo osna~ivanje odredbi ove konvencije, od svakog brodovlasnika e se zahtjevati da vodi popis osoba mlaih od 16 godina zaposlenih na brodu, ili da ih navede u ugovorima o radu ili po datumima njihova roenja 4. Konvencija br .138 Konvencija o najni~oj dobi za zasnivanje radnog odnosa 1973. Datum stupanja na snagu 19. lipnja 1976. lanak 1. 1.Svaka lanica za koju vrijedi ova konvencija preuzima da e slijediti nacionalnu politiku koja je kreirana da osigura djelotvorno ukinue dje jeg rada i progresivno podi~e minimalnu dob prijema u radni odnos ili zaposlenja do nivoa konzistentnog sa potpunim tjelesnim i mentalnim razvojem mladih osoba. . 2.Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju e potom obavijestiti Generalnog Direktora Meunarodnog ureda rada, daljnjim izjavama, da specificira minimalnu dob iznad prethodno specificirane. . 3.Minimalna dob navedena u skladu sa paragrafom 1 ovog lanka nee biti ni~a od dobi zavraetka obveznog obrazovanja, i u bilo kojem slu aju nee biti ni~a od 15 godina. . 4.Uprkos odredbama paragrafa 3 ovog lanka, lanica ije gospodarsvo i obrazovni sustav nisu dovoljno razvijeni, mo~e, nakon konzultacija sa organizacijama zaposlenika i doti nih radnika, gdje to postoji, prvotno specificirati minimalnu dob od 14 godina. Svaka lanica koja je specificirala minimalnu dob od 14 godina, slijedei odredbe prethodnog paragrafa uklju it e u svoja izvjeaa po zamolbi za ovom Konvencijom, predanoj prema lanku 22 Ustava (?) Meunarodne organizacije rada izjavu da razlog za to postoji da se odri e svojih prava da se okoristi tim doti nim odredbama po evai od navedenog datuma (?) lanak 3 Minimalna dob za prijem za bilo koju vrstu rada ili posla koji po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se izvodi vjerojatno e ugroziti zdravlje, sigurnost ili moral mladih osoba ne smije biti ni~a od 18 godina Tipovi zaposlenja ili rada na koji se paragraf 1 ovog lanka primijenjuje e se odrediti nacionalnim zakonima ili propisima ili od strane kompetentne vlasti, nakon konzultacija sa organizacijama zaposlenika i doti nih radnika , ako takovi postoje. Uprkos odredbi paragrafa 1 ovog lanka, nacionalni zakoni ili propisi kompetentne vlasti mogu, nakon konzultacije sa organizacijama zaposlenika i doti nih radnika, gdje je to postoji, dopustiti zaposlenje ili rad po evai od dobi od 16 godina, pod uvjetom da su zdravlje, sigurnost i moral doti nih mladih osoba potpuno zaatieni i da su mlade osobe dobile prikladna posebna uputsva ili profesionalno obrazovanje u relevantnoj grani djelatnosti. lanak 4 1. Ukoliko je potrebno, kompetentna vlast, nakon konzultacija sa organizacijama zaposlenika i doti nih radnika, gdje takove postoje, mo~e isklju iti od zamolbe ove Konvencije ograni ene kategorije zaposlenja ili rada u vezi kojim posebni i bitni problemi zamolbe proizlaze. (?) 2. Svaka lanica koja potpisuje ovu Konvenciju morat e navesti u svom prvom izvjeau po zamolbi za Konvencijom predanoj prema lanku 22 Ustava Meunarodne organizacije rada bilo koje kategorije koje su mo~da isklju ene po paragrafu 1 ovog lanka, dajui razloge za takovo izuzee i navesti e u daljnjim izvjeaima poziciju svog zakona i praksu u vezi isklju enih kategorija i stupanj djelotvornosti koji je dan ili se predla~e da e se dati Konvenciji u vezi takvih kategorija. 3.Posao ili rad pokriven lankom 3 ove Konvencije nee se izuzeti od primjene Konvencije u ostvarenju (?)ovog lanka. lanak 5 lanica ije gospodarstvo i administracija nisu dostatno razvijeni, nakon konzultacija sa organizacijama zaposlenika i doti nih radnika, gdje takovi postoje, prvotno limitiraju okvir primjene ove Konvencije. Svaka lanica koja se okoristi odredbama paragrafa 1 ovog lanka e specificirati u izjavi dodanoj svojoj ratifikaciji, grane gospodarstvene aktivnosti ili tipove poduhvata na koje e se primijeniti odredbe Konvencije. Odredbe Konvencije e biti primjenljive kao minimum na slijedee : rudnike i kamenolome ; manufakturu ; graevinu ; elektro energiju, plin i vodu, sanitarne usluge ; transport, skladiata i komunikaciju ; planta~e i druga poljoprivredna poduzea koja uglavnom proizvode u svrhu trgovine, ali isklju ujui obiteljska i mala poduzea koja proizvode za lokalnu potroanju i neredovito zapoaljavaju unajmljene radnike. Bilo koja lanica koja je ograni ila okvir primjene ove konvencije prema ovom lanku  navesti e u svojim izvjeaima po lankom 22 ustava Meunarodne organizacije rada openitu poziciju u vezi zaposlenja ili rada mladih osoba ili djece u granama aktivnosti koje su izuzete iz okvira primjene ove konvencije i bilo kakvog napretka koji je mo~da u injen prema airoj primjeni odredbi Konvencije ; mo~e u bilo koje doba formalno proairiti okvir primjene izjave koja je upuena Generalnom Direktoru Meunarodnog ureda za rad lanak 6 Ova Konvencija se ne primjenjuje na posao koji rade djeca i mlade osobe u akolama za opu, profesionalnu ili tehni ku izobrazbu Ili u drugim obrazovnim institucijama, ili na posao koji ine osobe koje imaju najmanje 14 godina ~ivota u poduzeima, gdje se takav posao izvodi u skladu sa uvjetima propisanim od strane kompetentne vlasti, nakon konzultacija sa organizacijama poslodavaca i doti nih radnika, gdje takovi postoje te su sastavni dio - obrazovnog ili kvalifikacijskog te aja za koji je akola ili obrazovna ustanova osnovno odgovorna ; programa obrazovanja uglavnom ili u cijelosti u poduzetniatvu, iji je program potvren od strane kompetentne vlasti programa usmjerenja ili orijentacije sastavljenog da bi osigurao izbor zanimanja ili smjer u obrazovanju. lanak 7 1. Nacionalni zakoni ili propisi mogu dopustiti zapoaljavanje ili posao osobama od 13 do 15 godina starosti na lakaem poslu koji nee vjerojatno biti atetan njihovu zdravlju ili razvoju ; nee biti takav da e sprije avati njihovo pohaanje nastave, njihovo sudjelovanje u profesionalnoj orjentaciji ili obrazovnim programima potvrenim od kompetentne vlasti ili njihove sposobnosti da se okoriste od dobivenog obrazovanja 2.Nacionalni zakoni ili propisi mogu takoer dopustiti zapoaljavanje ili posao osobama koje su najmanje 15 godina stare, ali joa nisu zavraile svoje obvezno akolovanje na posao koji udovoljava zahtjeve postavljene u podparagrafima a) i b) paragrafa 1 ovog lanka . Kompetentna vlast e odrediti aktivnosti u kojima zaposlenje ili rad mogu biti dopuateni po paragrafima 1 i 2 ovog lanka i propisat e broj sati za vrijeme kojih i uvjete po kojima se takvo zapoaljavanje ili posao mogu poduzeti Uprkos odredaba paragrafa 1 i 2 ovog lanka, lanica koja se okoristila odredbama paragrafa 4, lanka 2 mo~e, toliko dugo koliko to radi zamijeniti godine12 i14 za godine 13 i 15 u paragrafu 1 i godinu 14 za godinu 15 u paragrafu 2 ovog lanka lanak 8 Nakon konzultacija sa organizacijama zaposlenika i doti nih radnika, gdje takove postoje, kompetentna vlast mo~e, Dopuatenjima zajam enim za pojedina ne slu ajeve, dopustiti izuzetke na zabranu zaposlenja ili rada predvienim u lanku 2 ove Konvencije, u takve svrhe kao ato su umjetni ke predstave. Dozvole tako zajam ene e ograni iti broj sati rada i propisati uvjete po kojima e se zaposlenje ili posao dopustiti. lanak 9 Sve potrebne mjere, uklju ujui odredbe prikladnih kazni, poduzet e se od nadle~ne vlasti da se osigura djelotvorno stupanje na snagu odredbe ove Konvencije. Nacionalni zakoni ili propisi ili nadle~na vlast e odrediti osobe odgovorne za usklaivanje odredbi prema ovoj Konvenciji Nacionalni zakoni li propisi ili nadle~na vlast propisat e registre ili druge dokumente koji e se morati voditi i biti e dostupni kod poslodavca ; takovi registri ili dokumenti e sadr~avati imena i dob ili datume roenja propisno ovjerene gdje god je mogue, osoba koje on zapoaljava ili koje rade za njega i koje su mlae od 18 godina starosti. lanak 10 Ova Konvencija revidira prema uvjetima postavljenim u ovom lanku , Konvenciju o minimalnoj dobi u industriji iz 1919, Konvenciju o minimalnoj dobi u navigaciji iz 1920, Konvenciju o minimalnoj dobi u poljoprivredi 1921, Konvenciju o minimalnoj dobi Trimmers and Strokers??) 1921, Konvenciju o minimalnoj dobi kod neindustrijskih zaposlenja, 1932, Konvenciju o minimalnoj dobi u navigaciji (Revi- dirana), 1936, Konvenciju o minimalnoj dobi u industriji (Revidirana), 1937, Konvenciju o minimalnoj dobi kod neindustrijskih zaposlenja (Revidirana 1937), Konvenciju o minimalnoj dobi ribara, 1959, i Konvenciju o minimalnoj dobi za rad pod zemljom, 1965. Stupanje na snagu ove Konvencije nee poniatiti Konvenciju o minimalnoj dobi u navigaciji (Revidirana) 1936, Konvenciju o minimalnoj dobi u industriji (Revidirana), 1937, Konvenciju o minimalnoj dobi kod neindustrijskih zaposlenja (Revidirana), 1937, Konvenciju o minimalnoj dobi ribara 1959, ili Konvenciju o minimalnoj dobi za rad pod zemljom, 1965, do daljnjih ratifikacija Konvencija o minimalnoj dobi u industriji ,1919, Konvencija o minimalnoj dobi u navigaciji, 1920, Konvencija o minimalnoj dobi u poljoprivredi, 1921, i Konvencija o minimalnoj dobi ( Trimmers and Strokers), 1921, bit e zatvorena za daljnju ratifikaciju kada su sve stranke pristale na takvo zatvaranje ratifikacijom ove Konvencije ili izjavom Generalnom Direktoru Meunarodnog ureda za rad. Kada se obveze ove Konvencije prihvate  od strane lanice koja je potpisnica Konvencije o minimalnoj dobi u industriji (Revidirana), 1937, i minimalne dobi ne manje od 15 godina , specificirana u odredbi lanka 2 . ove Konvencije, to e ipso jure zna iti neposredan opoziv te Konvencije ; u vezi neindustrijskog zaposlenja definiranog po Konvenciji o minimalnoj dobi kod neindustrijskih zaposlenja, 1932, od lanice koja je potpisnica ove Konvencije, ovo e ipso jure zna iti neposredan opoziv te Konvencije ; u vezi neindustrijskog zaposlenja definiranog u Konvenciji o minimalnoj dobi u neindustrijskim zanimanjima (Revidirana), 1937, od strane lanice koja je potpisnica te konvencije i minimalne dobi od ne manje od 15 godina, specificirana je u odredbi lanka 2 ove Konvencije, ovo e ipso jure zna iti neposredan opoziv te konvencije ; u vezi pomorskog zaposlenja, od strane lanice koja je potpisnica Konvencije o minimalnoj dobi u navigaciji (Revidirana), 1936, i minimalne dobi ne manje od 15 godina koja je specificirana u odredbi lanka 2 ove Konvencije ili lanica specificira da se lanak 3 ove Konvencije primijenjuje na pomorsko zaposlenje, to e ipso jure zna iti neposredan opoziv te Konvencije ; e) u vezi zapoaljavanja kod pomorskog ribarstva, od lanice koja je potpisnica Konvencije o minimalnoj dobi ribara, 1959, i minimalnoj dobi ne ni~oj od 15 godina specificiranoj u odredbi lanka 2 ove Konvencije ili lanica specificira da se lanak 3 ove Konvencije primijenjuje na zapoaljavanja u pomorskom ribarstvu, to e ipso jure zna iti neposredan opoziv ove Konvencije ; od lanice koja je potpisnica Konvencije o minimalnoj dobi za rad pod zemljom, 1965, i minimalna dobi ne manje od dobi specificirane u skladu sa tom konvencijom je specificirana lankom 2 ove Konvencije ili je lanica odredila da se ta dob primijenjuje na zapoaljavanje u rudnicima pod lankom 3 ove Konvencije, to e ipso jure zna iti neposredan opoziv te Konvencije , ako i kada ova Konvencija stupa na snagu. Prihvaanje obveza ove Konvencije  zna it e opoziv Konvencije o minimalnoj dobi u industriji, 1919, u skladu sa lankom 12 prema tome ; u vezi poljoprivrede zna it e opoziv Konvencije o minimalnoj dobi u poljoprivredi, 1921, u skladu sa lankom 9 prema tome; u vezi pomorskog zaposlenja zna it e opoziv Konvencije o minimalnoj dobi u navigaciji, 1920, u skladu sa lankom10, i Konvenciji o minimalnoj dobi (Trimmers and Strokers), 1921 u skladu sa lankom 12 prema tome, ako i kada ova Konvencija stupa na snagu 5. Konvencija br.69. Konvencija o ovlaatenjima brodskih kuhara, 1946. Datum stupanja na snagu 22. travnja 1953. lanak 1 1.Ova Konvencija se primijenjuje na brodove koji plove otvorenim morem, bilo da su u javnom i li privatnom vlasnitvu, koji su zaposleni u prijevozu tereta ili putnika u svrhu trgovine i registrirani na teritoriju na kojem je Konvencija na snazi 2.Nacionalni zakoni ili propisi ili u odsustvu takovih zakona ili propisa, kolektivni ugovori izmeu zaposlenika ili radnika e odrediti brodove ili vrste brodova koji se imaju smatrati brodovi za plovidbu otvorenim morem u svrhu ove konvencije. lanak 2 U svrhu ove konvencije izraz brodski kuhar zna i osoba koja je neposredno odgovorna za pripremanje obroka za posadu na brodu. lanak 3 1.Ni jedna osoba nee se zaposliti kao brodski kuhar na bilo kojem brodu na koji se ova Konvencija odnosi ako ne posjeduje potvrdu o osposobljenosti izdanu u skladu sa odredbama slijedeih lanaka. 2. Pod uvjetom da nadle~ni autoritet jam i izuzee od odredbi ovog lanka ako po njegovu mialjenju nema ponude adekvatno osposobljenih brodskih kuhara. lanak 4 Nadle~na vlast e organizirati odr~avanje ispita za izdavanje svjedod~bi o osposobljenosti. Niti jednoj osobi nee se izdati svjedod~ba o osposobljenosti ako ne - dosti~e minimalnu dob koja se ima propisati od nadle~ne vlasti ; i slu~ila je na moru minimalan period propisan od nadle~ne vlasti ; i proala je ispite propisane od nadle~ne vlasti Propisani ispiti e pru~iti prakti ni test kandidatove sposobnosti da spremi obroke ; takoer e uklju ivati test njegova znanja vrijednosti sastojaka hrane, sastavljanja raznolikih i propisno balansiranih menija , rukovanja i skladiatenja hrane na brodu. Propisani ispit mo~e biti voen , a ovlaatenja izdana ili direktno od nadle~ne vlasti ili podlo~na njenoj kontroli, od priznate akole za obuku kuhara ili drugog priznatog tijela. lanak 5 lanak 3 ove Konvencije primijenjivat e se nakon istjeka perioda koji ne premaauje 3 godine od datuma stupanja na snagu Konvencije za teritorij gdje su brodovi registrirani. Pod uvjetom da pomorac ima zadovoljavajui dokument slu~be kao kuhar prije istjeka gorenavedenog perioda, nacionalni zakoni ili regulacije mogu osigurati prihvaanje takve slu~be kao ekvivalent svjedod~be o osposobljenosti lanak 6 Nadle~na vlast mo~e osigurati priznavanje svjedod~bi o osposobljenosti izdane na drugim teritorijima. lanak 7 Formalna ratifikacija ove Konvencije e se priopiti Generalnom Direktoru Meunarodnog Ureda za rad radi upisa. lanak 8 Ova Konvencija e biti obvezujua samo za one lanove Meunarodne organizacije rada ije ratifikacije su upisane kod Generalnog Direktora. Ona e stupiti na snagu 6 mjeseci nakon datuma na koji su registrirane ratifikacije od 9 od slijedeih dr~ava : Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, Republike Argentine, Australije, Belgije, Brazila, Kanade, ilea, Kine, Danske, Finske, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Gr ke, Indije, Irske, Italije, Nizozemske, Norveake, Poljske, Portugala, `vedske, Turske i (BIV`E, dodatak L.D.)Jugoslavije, uklju ujui najmanje 5 dr~ava od kojih svaka ima najmanje milion bruto registarskih tona nosivosti. Ova odredba je uklju ena u svrhu olakaavanja i poticanja ranije ratifikacije Konvencije od strane Dr~ave lanice. 3 . Nakon toga, ova Konvencija e stupiti na snagu za bilo kojeg lana aest mjeseci nakon datuma na koji je ratifikacija registrirana. 6. Konvencija br. 74 Konvencija o ovlaatenju kvalificiranih mornara, 1946 ( br.74) Datum stupanja na snagu : 14 srpnja 1951 lanak 1 . Ni jedna osoba se nee zaposliti ni na kojem brodu kao kvalificirani mornar osim ako to nije osoba koja se po nacionalnim zakonima ili propisima smatra kompetentnom da izvrai bilo koju du~nost koja se mo~e zahtjevati od lana posade koji slu~i u odjelu palube ( osim asnika zapovjednog ili specijalnog ranga ) i ako on ne posjeduje svjedod~bu o ispunjavanju slijedeih lanaka. lanak 2 1.Nadle~na vlast e organizirati odr~avanje ispita i izdavanje svjedod~bi o osposobljenosti. 2.Niti jednoj osobi se nee izdati svjedod~ba o osposobljenosti ako nije  dosegla minimalnu dob koju e propisati nadle~na vlast ; slu~ila na moru u odjelu palube minimalan period koji e se propisati od strane nadle~ne vlasti ; i proala ispit znanja koji e se propisati od nadle~ne vlasti. Propisana minimalna dob nee biti manja od osamnaest godina. Propisan minimum slu~be na moru nee biti manji od trideset aest mjeseci. Pod uvjetom da nadle~na vlast dozvoli osobama sa periodom stvarne slu~be na moru ne manje od 24 sata koji su uspjeano proali kroz te aj obuke u priznatoj obrazovnoj ustanovi ima se ra unati vrijeme provedeno u takovu obu avanju, ili dio toga, u slu~bi na moru ; I dopuata osobama obu enim na priznatim pomorskim brodovima za obuku koji su slu~ili osamnaest mjeseci na takvim brodovima da dobiju ovlaatenja kao kvalificirani mornari nakon asnog napuatanja broda Propisani ispiti e propisati prakti an test kandidatova znanja pomorskih vjeatina i sposobnosti da djelotvorno izvrai sve du~nosti koje se mogu zahtjevati od kvalificiranog mornara, uklju ujui i one u amcu za spaaavanje ; treba biti takav da osposobi uspjeanog kandidata da posjeduje posebnu svjedod~bu predvienu u lanku 22 Meunarodne Konvencije o sigurnosti ~ivota na moru, 1929, ili u pripadajuoj odredbi daljnje odredbe koja revidira ili nadomjeata Konvenciju za sada na snazi na doti nom teritoriju. lanak 3 Svjedod~ba o osposobljenosti mo~e se izdati bilo kojoj osobi koja u vrijeme stupanja na snagu ove Konvencije za doti ni teritorij, obavlja sve obveze kvalificiranog mornara ili zapovjednog asnika palube ili je obavljao takve du~nosti. lanak 4 Nadle~na vlast mo~e osigurati priznavanje svjedod~bi o osposobljenosti izdane na drugim teritorijima. 7. Preporuka br. 137 Preporuka o profesionalnom obu avanju pomoraca, 1970. I .CILJ 1. (1) Ova Preporuka se primijenjuje na svaku obuku kojoj je namjena pripremiti osobe za rad na brodovima koji plove otvorenim morem , a u privatnom su ili javnom vlasniatvu, a zaposleni su u transportu tereta ili putnika u svrhu trgovine, uposleni u obuci ili znanstvenom istra~ivanju. Nacionalni zakoni ili propisi, arbitra~ne presude ili kolektivni ugovori,kako ve mo~e biti prikladno po nacionalnim uvjetima, trebaju odrediti kada se brodovi imaju smatrati brodovima koji plove otvorenim morem. (2) Ova Preporuka se primjenjuje na obuku za izvraavanje du~nosti osoba na palubi, u stroju,u radio ili ugostiteljskim odjelima ili kod posade ope namjene. Ne primijenjuje se na ribare. II . CILJEVI OBRAZOVANJA 2.Osnovni ciljevi politike koja se ti e profesionalnog obrazovanja pomoraca trebaju biti : ( a) da odr~avaju i poboljaaju djelotvornost brodarskog poslovanja i profesionalnu sposobnost i potencijale pomoraca, sa du~nom pa~njom prema obrazovnim potrebama drugospomenutog i ekonomskim i socijalnim interesima dr~ave ; (b) da odr~i i poboljaa standarde sprije avanja nezgoda na trgova kim brodovima, i na moru i u luci, a da se smanji rizik ozljede ; (c) da potakne dovoljan broj odgovarajuih osoba da im trgova ka mornarica bude karijera ; (d) da osigura da adekvatno po etno obrazovanje bude dano svim novim po etnicima, na kopnu i koliko je mogue na brodu ; (e) da osigura kvalifikacijske i prekvalifikacijske pogodnosti u skladu sa tekuom i pretpostavljenom radnom snagom u brodarstvu za sve razli ite kategorije i stupnjeve pomoraca; (f) da osigura obrazovne pogodnosti potrebne da se ostvari tehni ki napredak u operativnim podru jima , navigaciji i sigurnosti (g) da u ini obrazovanje za napredovanje i promaknue sve do najviaeg stupnja na brodu dostupno svim pomorcima sa prikladnim sposobnostima i time im pomogne da razviju svoju u inkovitost, potencijalnu produktivnost i zadovoljstvo na radu ; (h) da osigura prikladno prakti no obrazovanje za razli ite kategorije i stupnjeve pomoraca ; (i) da osigura koliko je mogue, zasnivanje radnog odnosa svim polaznicima nakon zavraetka svih njihovih te ajeva. III .   46 n..22::AAEEEEEEFnFrFvFFFKKKRR&R(RYY\\*\,\ ^^^^kkkkμֱα֠򠵱򠵱򠵱h46>*]h4>*OJQJ^JmHsH h46OJQJ]^JmHsHh4 h46]#h46>*OJQJ]^JmHsHh4mHsH h45OJQJ\^JmHsHh45\mHsHh4OJQJ^JmHsH6  46  0 2Rjl$ & Fa$$ & Fa$$a$$a$ln:\"h(|( *,,$ & Fa$$ & Fa$$ & Fa$$h^ha$$h^ha$$a$,.......22222226688:::::::,;$a$$a$$h^ha$$ & Fa$,;.;<=??@@@AAAAAAB8CDEEEEEEE$8^8a$$^a$$ & Fa$$a$$ & Fa$$a$EEEEEFFpFrFtFFFF HRHTHrHHIDIIIKKK8^8 & Fh^h & F$a$$a$$a$KKKKDLFL`MMPP`QRRR(R*R,R,SS UVrW@XYYY & F$h^ha$h^h & F$a$YYYZ[\\\,\.\<\>\0] ^ ^^^^^^^^^_r` & F  & F  & F $a$ & Fh^h$h^ha$r```aafbcc4ddef~fgg hi kkkkkkkk$a$^ & F ^ & F ,^, & F klllmmmmooooooonqrsssssssttu u & F  & F $a$klmooooss6vLvw2wx$xh|~|Ā΀Ɓ&<bfprx~`΅\rNPdf8>@fh4:PRֲڠڠh4>*OJQJ^JmHsH#h46>*OJQJ]^JmHsHh45\mHsH h45OJQJ\^JmHsHh4mHsHh4 h46OJQJ]^JmHsH h46]h4OJQJ^JmHsH9 uu2v4v6vLvNvPvwww2w4w6w x xx$x&x(x*xd|f|h|~||| & F $a$8^8 & F |~Āƀ΀Ɓȁʁ "$&<>@Bfhj$a$^ & F jlnprtvx~^`΅Ѕ҅XZ\rtv & F$a$$a$$a$NPfhj02468>@fh68:PRT$a$$a$$a$RT ȳʳܳ޳PRdfBT0Bv|VXZ\lnVXhjxzȳȳȳᳫȳȳh46]mHsH h45\h4mHsHh4 h46OJQJ]^JmHsH h46]#h46>*OJQJ]^JmHsHh4OJQJ^JmHsH h45OJQJ\^JmHsH:TƒȒPRVXΙ$a$ & F  & F hZڡܡޡ24>  & F & F$a$fPZ\IJƲijƳȳʳ޳jl4 & F $a$8^8 & Fh^h & FrVLNPRfhjP & F$h^ha$h^h & F & F$a$"$ & F$a$ & F$h^ha$h^hkqLNLN R^8^8 & FX^X & F^RTjldffhjlnprtv|XZ\npr$a$$a$ & Fh^h & FrtPRTVXjlnrtvxz$&^`bdf$a$h^hdfvx           ѴѴ⣏|Ѵtth4mHsHh45>*\h456>*\]&h456OJQJ\]^JmHsH h45OJQJ\^JmHsH#h46>*OJQJ]^JmHsHh4 h46] h46OJQJ]^JmHsHh4OJQJ^JmHsHh4>*OJQJ^JmHsH*fxz|~6N:<@>@B^ & F & F$a$h^h & F                D~t & F & F$h^ha$h^htD(`b0246<`$a$$a$$a$$^a$^$a$h^h & F & FN`b026<//0pNpppjldfh BTX.@BD0Vfhj.2H      ڱֱڱڱڱڱڱڱڱڜڱڱڱ)h456>*OJQJ\]^JmHsH#h46>*OJQJ]^JmHsHU h45OJQJ\^JmHsHh4h4OJQJ^JmHsHh4mHsH h46]h46>*]=`"#h$j$l$$$$X%Z%"'$'.(0((())P+R+V,X,:.<.$a$$a$<...//////Npppprrrhujuvvwyyyzz^{h^h^ & F$ & Fa$$a$NACIONALNO PLANIRANJE I ADMINISTRACIJA Organizacija i koordinacija U planiranju nacionalnalne obrazovne i profesionalne politike, nadle~na vlast u zemljama koje posjeduju ili namjeravaju razvijati brodarstvo, treba osigurati da se adekvatne odredbe naprave u opoj mre~i obrazovnih ustanova za obuku pomoraca da se postignu ciljevi postavljeni u Paragrafu 2 ove preporuke. Ako nacionalne okolnosti ne dopuataju razvoj ustanova za obuku pomoraca svih kategorija i stupnjeva zahtjevanih, suradnja sa drugim zemljama , kao i sa meunarodnim organizacijama u postavljanju aema pomorskog obrazovanja za takve pomorce, budui se ne mo~e pokriti nacionalnim programima, treba se razmotriti. (1) Obrazovni programi svih javnih i privatnih institucija uklju enih u obrazovanje pomoraca trebaju se koordinirati i razvijati u svakoj zemlji na temelju prihvaenih nacionalnih standarda. (2) Takvi programi trebaju se sastaviti u suradnji sa odjelima Vlade, obrazovnim ustanovama i drugim tijelima koja imaju temeljito znanje o profesionalnom obrazovanju pomoraca, i trebaju se osmisliti tako da udovolje operativnim potrebama brodarstva, kako je postavljeno savjetujui se sa organizacijama i brodovlasnika i pomoraca. Tijela koja sastavljaju takve programe trebaju, posebno  a)odr~avati bliske kontakte sa obrazovnim institucijama i svima uklju enima tako da odr~avaju obrazovanje na liniji sa potrebama industrije ; b) redovito posjeuju doti ne akole za obuku i u potpunosti su upueni u programe koji se izvode ; c) osiguravaju da se informacije o dostupnim obrazovnim prilikama poaalju svima zainteresiranima ; surauju u postavljanju i primjeni prakti nih pomorskih obrazovnih aema ; sudjeluju u ustanovljavanju opih obrazovnih standarda predvienih u Paragrafu 11 ; f) sudjeluju u ustanovljavanju takvih nacionalnih standarda o ovlaatenjima kao ato je prikladno za razli ite stupnjeve i kategorije pomoraca ; g) promoviraju direktnu kooperaciju meu obrazovnim institucijama i onima odgovornima za pronala~enje novog kadra i zaposlenja. Nadle~na vlast i tijela , u suradnji sa organizacijama brodovlasnika i pomoraca, trebaju osigurati da potpuna informacija o javnim i privatnim obrazovnim aemama za pomorce i o uvjetima ulaska u brodarsku industriju na raspolaganju je onima koji pru~aju slu~bu profesionalne orjentacije i zapoaljavanja, slu~bu javnog zapoaljavanja i institucijama za profesionalnu i tehni ku naobrazbu. Nadle~na vlast i tijela trebaju nastojati da osiguraju da se oprema u brodogradiliatima, in~enjerske radionice, proizvoa i opreme, instalacije mornarice, itd. koriste ako su na raspolaganju i prikladni u obrazovanju i asnika i mornara ; se izvrae pripreme kako bi, budui su ostali uvjeti jednaki, prednost mo~e dati kod zapoaljavanja osobama koje su primile prikladno i priznato obrazovanje. (1) Obrazovni programi trebaju se redovito pregledavati i ii ukorak sa razvijajuim potrebama industrije. (2) Kod pregleda obrazovnih programa, treba se uzeti u obzir Dokument za orjentaciju, 1968  koji je pripremljen skupa sa Meunarodnom organizacijom rada i Meuvladinom pomorskom savjetodavnom organizacijom i dogovoren od strane obiju organizacija i koji se bavi, detaljno, sa predmetima koji direktno utje u na sigurnost ~ivota na moru  kao i bilo koji kasniji amandmani ili dodaci u vezi toga Financiranje (1) `eme obrazovanja pomoraca trebaju se sustavno organizirati i njihovo financiranje treba biti na propisnoj i adekvatnoj osnovi, uzimajui u obzir sadaanje i planirane zahtjeve i razvoj brodarske industrije. (2) Ako je prikladno, Vlada treba financijski doprinijeti obrazovnim aemama koje izvodi lokalna uprava ili privatna tijela. Ovi doprinosi mogu uzeti oblik opih subvencija , dodjele zemljiata, zgrada ili demonstrativnog materijala kao ato su amci, strojevi, navigaciona oprema i druga oprema, osiguravanje plaenih nastavnika, plaanje doplatka onima koji su na izobrazbi ili plaanje honorara onima koji su na izobrazbi po danu u internatima ili na brodovima za obuku. (3) Pomorci ne trebaju zbog nedostatka financijakih sredstava ili obrazovnih prilika, biti uskraeni mogunosti dosizanja najviaih stupnjeva na brodu. Stoga bi trebalo biti mogue pomorcima da steknu ili da dobiju dostatne financijske izvore da bi im se omoguilo da dobiju prikladno obrazovanje. (4) Obrazovanje u obrazovnim centrima u javnom vlasniatvu, treba ako je mogue, biti pru~eno bez naknade onima koji pohaaju te aj (5) Ponovno obrazovanje potrebno zbog uvoenja tehni kih inovacija, treba se osigurati besplatno za doti ne pomorce. Za vrijeme perioda takvog obrazovanja, pomorci trebaju dobivati adekvatan doplatak ; pomorci poslani na te ajeve takvog ponovnog obrazovanja od strane brodovlasnika trebaju dobiti svoju punu osnovnu plau. ?OBUKA OBRAZOVANJE Standardi obrazovanja 11. Standardi obrazovanja trebaju se postaviti u skladu sa nacionalnim zahtjevima za dobivanje razli itih svjedod~bi o osposobljenosti pomoraca. Posebno bi trebalo postaviti  prirodu lije ni kih pretraga, uklju ujui i rendgensko snimanje plua, i dijabeti ki test, kao i test sluha i vida, zahtjevan za osobe koje su obuhvaene obrazovanjem ; standardi takvih pretraga, posebno testovi sluha i vida, mogu se razlikovati prema odjelima koje doti ne osobe planiraju uzeti, ali ne bi trebali ni u kom slu aju biti ni~i od medicinskih standarda zahtjevanih za zapoaljavanje u brodarskoj industriji ; stupanj opeg obrazovanja zahtjevan za prijem na te ajeve za profesionalno obrazovanje kojima se sti u svjedod~be o osposobljenosti ; predmete, kao ato su navigacija, mornarske vjeatine, radiofonija, elektronika, strojarstvo, ugostiteljstvo i meuljudski odnosi, koji trebaju biti uklju eni u obrazovni program ; oblike bilo kakvog ispita koji se pola~e nakon zavraetka obrazovnih te ajeva koji su predmetom ispita ; procedure kojom vlast osigurava da obrazovno osoblje obrazovne ustanove ima potrebno iskustvo i obrazovanje, uklju ujui adekvatno prakti no i teorijsko znanje i tehni ka i prakti na dostignua. IV. OBRAZOVNI PROGRAMI Razli iti obrazovni programi trebaju biti realisti ki bazirani na rad koji se ima izvraiti na brodu. Oni se trebaju periodi no revidirati i modernizirati da bi iali ukorak sa tehni kim naprecima. Oni trebaju uklju ivati slijedee, odgovarajue  a) obrazovanje u navigaciji, mornarskim vjeatinama, rukovanju brodom, signalizaciji, rukovanju teretom i slaganju, odr~avanju broda i drugim stvarima koje se odnose na rad na trgova kim brodovima ; b) obrazovanje u koriatenju elektroni kih i mehani kih pomagala, kao ato su radio i radarska oprema, radio goniometar i kompasi ; c) teoretska i prakti na uputstva u koriatenju opreme za spaaavanje i vatrogasne opreme, procedura pre~ivljavanja na moru, i drugi aspekti sigurnosti ~ivota na moru ; d) teorijska i prakti na iskustva o radu, odr~avanju i popravku instalacija glavne propulzije i pomonih strojeva, sa naglaskom na tip opreme, uklju ujui elektroni ku opremu, instaliranu na brodovima doti ne dr~ave ; e) obrazovanje za odjel ugostiteljstva odgovarajui za one koji e se zaposliti kao stjuardi, kuhari, konobari i posada u kuhinji, uzimajui u obzir zahtjeve za razli ite kategorije brodova ; f) obrazovanje u sprije avanju nezgoda na brodu, posebno ato se ti e sigurnosti na radu u svim odjelima, uklju ujui osobnu sigurnost kao dio obrazovanja kod profesionalnih subjekata, obrazovanje kod prve pomoi, medicinske njege i drugih stvari i zdravstveno i fizi ko obrazovanje, posebno plivanje ; obrazovanje iz medicinske skrbi i posebno specijalno obrazovanje za personal smjeaten zadu~en za medicinsku njegu na brodu koji treba u svim slu ajevima biti povezan sa sadr~ajem medicinskih uputstava, sastavljen od kompetentne vlasti i do potpunog koriatenja medicinske radio slu~be ; g) posebno u slu aju kandidata ispod 18 godina dobi, uputstvo u predmetima vrijednosti opeg obrazovanja (h) uputstva o elementima socijalne i radne legislative koja se odnosi na rad na trgova kom brodu i na propise radnih odnosa koji se ti u pomoraca,transportne ekonomije, pomorskog osiguranja, pomorskog prava , itd. ; (i) uputstva kod tehnika menad~menta, uklju ujui takve predmete kao ato su meuljudski odnosi i prou avanje rada ? 13.Obrazovni programi trebaju biti osmialjeni , meu ostalim, da bi pripremili kandidate za svjedod~be o osposobljenosti i trebaju se direktno odnositi ,ako je odgovarajue ? ,na nacionalne standarde o ovlaatenjima. Oni trebaju uklju ivati adekvatno prakti no obrazovanje i uzeti u obzir minimalnu dob i minimalno radno iskustvo postavljeno od strane nadle~ne vlasti u vezi razli itih stupnjeva ovlaatenja. Trebaju se uzeti u obzir i druga nacionalno priznata ovlaatenja. Trajanje razli itih obrazovnih programa treba biti dovoljno da bi omoguilo kandidatima da asimiliraju pru~eno obrazovanje i trebaju biti utvreni u odnosu na takve stvari kao ato su  stupanj obrazovanja zahtjevan za rad na brodu za koji je te aj namijenjen ; opi nivo obrazovanja i dob zahtjevanu od kandidata koji pohaa te aj ; prethodna prakti na iskustva kandidata. V. OPI PROGRAMI OBRAZOVANJA ZA POMORCE Uvodno obrazovanje osmialjeno da bi uvelo kandidate na okru~enje na brodu i zaatitu na radu na brodu ili ako je prikladno i prakti no, te ajevi za obrazovanje prije plovidbe koji pru~aju adekvatno obrazovanje za du~nosti koje su redovito povjerene mornarima na palubi, u stroju i odjelu prehrane, razvijaju karakter i usauju osjeaj samodiscipline i odgovornosti, trebaju biti na raspolaganju mladim osobama bez prethodnog iskustva plovidbe. 16. Prikladni te ajevi ili uputstva trebaju se pru~iti da bi se omoguilo mladim osobama prikladne sposobnosti da se pripreme za zakonska ovlaatenja ili diplome koje su trenuta no priznate u trgova koj mornarici njihove zemlje i za asnike i za kategorije mornara. 17.Obrazovanje za napredovanje i promociju treba meu ostalim sredstvima biti osigurano putem kratkih te ajeva posebno prilagoenih potrebama specifi nih kategorija asnika i mornara i stupnjeva kojima oni aspiriraju. VI. NAPREDNO OBRAZOVANJE (1) Te ajevi ponovne obuke, obnove znanja, upoznavanja i oni napredni trebaju biti dostupni kao ato se zahtjeva za prikladne asnike i mornare da im se omogui da poveaju i proaire njihove tehni ke vjeatine i znanja, da idu ukorak sa tehnoloakim promjenama, posebno u razvoju automatiziranih brodova, i da zadovolje zahtjeve novih metoda rada na brodu. (2) Takvi te ajevi mogu se koristiti na primjer, da se dopune generalni te ajevi i da se priskrbi napredno specijalisti ko obrazovanje, otvarajui mogunost napredovanju, kao i da bi pru~ili napredne te ajeve iz elektronike za prikladan personal. Ako bi se obuka time olakaala, brodovlasnici trebaju pustiti odgovarajue pomorce zaposlene na svojim brodovima za periode obuke na kopnu,u prikladnim akolama, da im se omogui da poboljaaju svoje vjeatine, nau e kako koristiti nove tehnike i opremu i da ih se kvalificira za napredovanje. Osobe u poziciji nadzora na brodu trebaju aktivno sudjelovati u poticanju takve obuke. VII METODE OBRAZOVANJA Prihvaene metode trebaju biti najdjelotvornije mogue, s obzirom na prirodu nastave, iskustvo kandidata, ope obrazovanje i dob, i nastavnu opremu i financijske izvore na raspolaganju. Prakti no obrazovanje, zahtjevajui aktivno sudjelovanje samih kandidata treba biti va~an dio svih obrazovnih programa. Mo~e se osigurati dodjeljivanjem pomoraca trgova kim brodovima za periode obrazovanja na moru, strojarskim radionicama ili brodogradiliatima ili uredima brodarskih kompanija. `kolski brodovi koje koriste obrazovne ustanove trebaju pru~iti prakti nu nastavu iz navigacije, mornarskih vjeatina, rada i odr~avanja stroja i ostalih nauti kih predmeta, kao i temeljitu obuku o sigurnosti na brodu. Prikladna demonstrativna oprema kao ato su simulatori, strojevi, modeli amaca, brodska oprema, oprema za spaaavanje, navigaciona pomagala i oprema za teret trebaju se koristiti kod obrazovnih programa. Takva oprema se treba odabrati u skladu sa strojevima na brodu i opremom kojom e se kandidat mo~da koristiti. Filmovi i druga audio-vizualna pomagala trebaju se koristiti, ako je prikladno  kao dodatak, ali ne i zamjena za demonstrativnu opremu kojom se kandidati aktivno koriste ; kao osnovno nastavno pomagalo u posebnim poljima kao ato je u enje jezika. Teoretska obuka i ope obrazovanje dano kao dio obrazovnog te aja treba se odnositi na teoretsko i prakti no znanje koje se zahtjeva od pomoraca ; VIII. MEUNARODNA SURADNJA Zemlje trebaju suraivati u promoviranju profesionalnog obrazovanja pomoraca. Kod nekih slu ajeva mo~e biti od posebne va~nosti to u initi na regionalnoj osnovi. inei tako oni mogu suraivati sa Meunarodnom organizacijom rada i drugim meunarodnim institucijama, posebno sa Meuvladinom pomorskom savjetodavnom organizacijom, ili sa drugim zemljama  u odabiru i obrazovanju nastavnog kadra ; u osnivanju i poboljaanju obrazovnih ustanova za asnike i mornare ; u osnivanju zajedni kih obrazovnih ustanova sa drugim zemljama ako je potrebno ; u pru~anju mogunosti nastave odabranim kandidatima ili nastavnicima iz drugih zemalja i u slanju kandidata ili nastavnika-kandidata u druge zemlje ; u organizaciji meunarodne razmjene osoblja, informacijskog i obrazovnog materijala, kao i meunarodnih seminara i radnih skupina ; u pru~anju kvalificiranih i iskusnih nastavnika za pomorske akole u drugim zemljama. IX. UTJECAJ NA RANIJE PREPORUKE Ova preporuka zamijenjuje Preporuku o profesionalnom obrazovanju pomoraca, 1946. 8. Konvencija o satima rada pomoraca i opremanju brodova posadom, 1996 (br.180) DIO I . CILJ I DEFINICIJE lanak 1 Ova Konvencija se primijenjuje za svaki brod koji plovi morem, bilo da je u javnom ili privatnom vlasniatvu, koji je registriran na teritoriju bilo koje lanice u kojoj je Konvencija na snazi i obi no je uposlen u trgova kim pomorskim aktivnostima. U svrhu ove Konvencije, brod koji je upisan od strane dviju lanica smatra se da je registriran na teritoriju lanice iju zastavu brod vije. Do mjere do koje se smatra izvedivo, nakon konzultiranja predstavni kih organizacija vlasnika ribarica i ribara, nadle~na vlast e primijeniti odredbe ove Konvencije na trgova ku ribarsku flotu U slu aju sumnji hoe li se bilo koji brod smatrati brod koji plovi otvorenim morem ili je uposlen u trgova kim pomorskim aktivnostima, ili u ribarstvu u svrhu ove Konvencije, pitanje e se odrediti od strane nadle~ne vlasti nakon konzultiranja organizacija brodovlasnika, pomoraca i doti nih ribara. Ova Konvencija se ne primijenjuje na drvene brodove tradicionalne izgradnje kao ato su obalni jedrenjaci i d~unke lanak 2 U svrhu ove Konvencije: termin nadle~na vlast zna i ministar, odjel Vlade ili druga vlast koja ima snagu izdavanja propisa, naredbi ili drugih uputstava koji imaju snagu zakona u vezi sati rada pomoraca ili odmora ili snabdjevanja posadom brodova ; termin sati rada zna i vrijeme tijekom kojeg se zahtjeva od pomorca da radi na ra un broda ; termin sati odmora zna i vrijeme van radnih sati rada ; ovaj termin ne uklju uje kratke pauze ; termin pomorac zna i bilo koja osoba tako definirana nacionalnim zakonima ili propisima ili kolektivnim ugovorima koji je zaposlen ili anga~iran u bilo kojem svojstvu na brodu koji plovi na koji se ova Konvencija odnosi; termin brodovlasnik zna i vlasnik broda ili bilo koje druge organizacije ili osobe, kao ato je menad~er ili zakupnik golog broda, koji je preuzeo odgovornost voenja broda od brodovlasnika i koji je preuzimajui takvu odgovornost pristao preuzeti sve popratne du~nosti i odgovornosti. DIO II. SATI RADA I SATI ODMORA POMORACA lanak 3 Unutar limita postavljenih u lanku 5, treba postojati utvren ili maksimum broja sati rada koji ne bi bio premaaen u danom periodu, ili minimalan broj sati odmora koji e se pru~iti u danom vremenskom periodu. lanak 4 lanica koja ratificira ovu Konvenciju prihvaa da uobi ajeni standardi radnih sati za pomorce , kao i za druge radnike, trebaju biti temeljeni na osmosatnom danu sa danom odmora tjedno i odmora na javne praznike. Meutim, ovo nee sprije iti lanicu od procedura da ovlasti ili potpiae kolektivni ugovor koji odreuje uobi ajene radne sate na osnovi ne manje povoljnom od ovog standarda. lanak 5 Limiti sati na radu ili na odmoru trebaju biti kako slijedi : maksimalni sati rada nee premaaiti : 14 sati u bilo kojem 24-satnom periodu ; i 72 sata u bilo kojem sedmodnevnom periodu ; ili minimalni sati odmora nee biti manji nego: deset sati u bilo kojem 24 -satnom periodu ; i 77 sati u bilo kojem sedmodnevnom periodu. Sati odmora mogu se podijeliti u ne viae od dva perioda jedan od kojih e biti najmanje 6 sati dug, a interval izmeu uzastopnih perioda odmora nee premaaiti 14 sati. Vje~be smotre, gaaenja vatre i spaaavanja propisani nacionalnim zakonima i propisima i meunarodnim instrumentima izvrait e se na na in koji minimalizira ometanje perioda odmora i ne iziskuje napor. 4. U vezi situacija ako je pomorac na stra~i, kao kada je prostor stroja nenadgledan, pomorac e imati prikladan kompenzacijski period odmora ako je uobi ajeni period odmora ometan pozivima na rad Ako kolektivni ugovor ili arbitra~na presuda ne postoje, ili ako nadle~na vlast odredi da odredbe u ugovoru ili odluka u skladu sa paragrafom 3 ili 4 nisu adekvatne, nadle~na vlast e odrediti takve odredbe da bi osigurala doti nim pomorcima da imaju dovoljno odmora. Niata u paragrafima 1 i 2 nee sprije iti lanicu da donese nacionalne zakone ili propise ili proceduru nadle~ne vlasti da autorizira ili potpiae kolektivne ugovore koji dopuataju izuzetke postavljenim limitima.Takvi izuzeci e koliko je mogue slijediti postavljene standarde ali mo~e uzeti u obzir eae i dulje periode odmora ili jam iti kompenzacijski dopust za pomorce koji dr~e stra~u ili pomorce koji rade na brodovima na kratkim putovanjima. lanica e zahtijevati postavljanje, na lako dostupnom mjestu, plo e sa rasporedom rada na brodu, koja e sadr~avati za svako mjesto najmanje : raspored slu~be na moru i slu~be u luci ; i maksimalne sate rada ili minimalne sate odmora, zahtjevane po zakonu, propisima ili kolektivnim ugovorima na snazi u Dr~avi zastave. Plo a na koju se odnosi paragraf 7 e se postaviti u standardiziranom formatu na radnom jeziku ili jezicima broda i na engleskom. lanak 6 Niti jedan pomorac ispod 18 godina dobi nee raditi po noi. Usvrhu ovog lanka, no zna i period od najmanje 9 uzastopnih sati,uklju ujui interval od ponoi do pet poslijepodne. Ova odredba ne treba se primijeniti kada bi se naruailo djelotvorno obrazovanje mladih pomoraca u dobi izmeu 16 i 18 u skladu sa ustanovljenim planovima i programima . lanak 7 Niata se u ovoj Konvenciji nee smatrati da naruaava pravo zapovjednika broda da zahtijeva od pomorca da izvrai bilo koji potreban posao za neposrednu sigurnost broda, osoba na brodu, ili tereta, ili u svrhu pomaganja drugim brodovima ili osobama u pogibiji na moru. U skladu sa paragrafom 1, zapovijednik mo~e otkazati raspored sati rada ili sati odmora i zahtijevati od pomorca da izvrai bilo koje potrebne sate rada ili sate odmora i zahtijevati od pomorca da izvrai bilo koje sate rada potrebne dok se ne uspostavi normalna situacija. im je izvedivo nakon uspostavljanja normalne situacije, zapovijednik e osigurati da bilo koji pomorac koji je izvraavao posao po rasporedu odmora dobije adekvatan period odmora. lanak 8 lanica e zahtijevati da se vodi zapisnik o dnevnim satima rada pomoraca ili dnevnim satima odmora da bi se omoguo nadzor u skladu sa odredbama postavljenima u lanku 5. Pomorac e dobiti kopiju zapisnika koji se odnosi na njega ili nju koja e se indosirati od strane zapovjednika, ili osobe ovlaatene od zapovijednika, i od pomorca. Nadle~na vlast e odrediti procedure za dr~anje takvih zapisnika na brodu, uklju ujui intervale u kojima e se informacije bilje~iti. Nadle~na vlast e ustanoviti format zapisnika o satima rada pomoraca ili njihovim satima odmora uzimajui u obzir bilo koja uputstva Meunarodne Organizacije rada ili e upotrijebiti bilo koji standardni format pripremljen od Organizacije. Format e se ustanoviti na jeziku ili jezicima predvienim po lanku 5, paragraf 8. Kopija relevantnih odredbi nacionalne legislative koja se odnosi na ovu Konvenciju i relevantni kolektivni ugovori e se dr~ati na brodu i biti e lako dostupni posadi. lanak 9 Nadle~na vlast e ispitati i indosirati zapisnike na koje se odnosi lanak 8, u prikladnim intervalima, da bi nadzirali sukladnost odredbi koje odreuju sate rada ili sate odmora koje provodi ova Konvencija. lanak 10 Ako zapisnici ili drugi dokazi navode kraenje odredbi koje ravnaju sate rada ili sate odmora, nadle~na vlast e zahtijevati da se poduzmu mjere da se izbjegne daljnje kraenje ,uklju ujui ako je potrebno reviziju snabdjevanja posadom broda , DIO III. SNABDJEVANJE BRODOVA POSADOM lanak 11 Svaki brod na koji se ova Konvencija odnosi treba biti dovoljno, sigurno i djelotvorno opskrbljen posadom u skladu sa minimalnimdokumentom o snabdjevanju posade ili ekvivalentom izdanim od nadle~ne vlasti. Kada odreuju, potvruju ili revidiraju nivoe snabdjevanja posadom, nadle~na vlast treba uzeti u obzir : potrebu da se izbjegnu ili minimaliziraju, koliko je izvedivo, pretjerani sati rada, da bi se osigurao dovoljan odmor i smanjio napor ; i meunarodne instrumente identificirane u Preambuli. lanak 12 Niti jedna osoba mlaa od 16 godina nee raditi na brodu. DIO IV. ODGOVORNOSTI BRODOVLASNIKA I ZAPOVJEDNIKA lanak 13 Brodovlasnik e osigurati da se zapovjedniku pru~e potrebni izvori u svrhu udovoljavanja obveza po ovoj Konvenciji, uklju ujui one koje se odnose na prikladno snabdjevanje posadom broda. Zapovjednik e poduzeti sve potrebne korake da bi osigurao da se udovolje zahtjevi o satima rada pomoraca i odmora koji proizlazi iz ove Konvencije DIO V . PRIMJENA lanak 14 lanica koja ratificira ovu Konvenciju e biti odgovorna za primjenu njenih odredbi putem zakona ili propisa, osim ako se ne provede kolektivnim ugovorom, arbitra~nom presudom ili sudskim odlukama. lanak 15 lanica e : poduzeti sve potrebne mjere, ukljuujui odredbe prikladnih sankcijai korektivnih mjera, da bi osigurala djelotvornu provedbu ove Konvencije ; imati prikladne inspekcijske slu~be koje e nadgledati mjere poduzete u provedbi ove Konvencije i pru~iti im potrebne izvore u ovu svrhu ; i nakon konzultacija sa brodovlasni kim i pomora kim organizacijama,provest e procedure ispitivanja pritu~bi koje se odnose na bilo koju stvar sadr~anu u ovoj Konvenciji. DIO VI. ZAVR`NE ODREDBE lanak 16 Ova Konvencija revidira Revidiranu Konvenciju o plaama, satima rada i snabdjevanja posadom(na moru), 1958; Revidiranu Konvenciju o plaama, satima rada i snabdjevanja posadom (na moru), 1949; Konvenciju o plaama, satima rada i snabdjevanja posadom (na moru), 1946; i Konvenciju o satima rada i snabdjevanja posadom (na moru), 1936. Od datuma od kada ova Konvencija stupa na snagu, gore navedeneKonvencije e prestati biti otvorene za ratifikaciju. xxx lanak 18 Ova Konvencija e prestati biti obvezujua samo za one lanice Meunarodne Organizacije Rada ije su ratifikacije upisane kod Generalnog Direktora Meunarodne Organizacije Rada. Ova Konvencija e stupiti na snagu aest mjeseci nakon datuma na koji se upiae ratifikacija pet lanica kod Generalnog Direktora Meunarodne Organizacije Rada, od kojih tri imaju najmanje milijon bruto registarskih tona nosivosti. Nadalje, ova Konvencija e stupiti na snagu za bilo koju lanicu aest mjeseci nakon datuma na koji se ratifikacija upiae lanak 19 lanica koja je ratificirala ovu Konvenciju mo~e ju otkazati nakon isteka deset godina od datuma na koji Konvencija prvi put stupa na snagu, inom saopavanja Generalnom Direktoru Meunarodne Organizacije Rada radi upisa. Takvo otkazivanje nee se provesti nego tek jednu godinu nakon datuma na koji je upisana. 9. Konvencija o plaenom odmoru (pomoraca) (Revidirana),1949 (Br.91) Datum stupanja na snagu : 14. rujna 1967 lanak 1 Ova Konvencija se primijenjuje na svaki brod koji plovi otvorenim morem na mehani ki pogon, bilo da je u javnom ili privatnom vlasniatvu, zaposlen u transportu tereta ili putnika u svrhu trgovine i registriran na teritoriju na kojem je ova Konvencija na snazi. Nacionalni zakoni i propisi e odrediti kada e se brodovi smatrati brodovi koji plove otvorenim morem. Ova Konvencija se ne primijenjuje na  drvene brodove primitivne gradnje kao ato su obalni jedrenjaci i d~unke ; brodove zaposlene u ribarenju ili u operacijama direktno povezanim sa time ili................ili sli nim poslovima; estuarijska plovila. Nacionalni zakoni ili propisi ili kolektivni ugovori mogu osigurati izuzee od odredbi ove Konvencije brodovima manjim od 200 bruto registarskih tona. lanak 2 Ova Konvencija se primijenjuje za svaku osobu koja je zaposlena u bilo kom svojstvu na brodu osim  pilota koji nije lan posade ; lije nika koji nije lan posade ; zdravstvenog osoblja zaposlenog isklju ivo na du~nostima njegovanja ili bolni kog osoblja koje nije lan posade ; osobe koje rade isklju ivo na svoj ra un ili se isplauju isklju ivo dionicama profita ili plaama ; osobe koje nisu plaene za svoje usluge ili plaene samo nominalnom plaom ili nadoknadom; osobe zaposlene na brodu od strane zaposlenika osim brodovlasnika, osim radio asnika ili operatera u slu~bi radio telegrafske kompanije ; putujue dokere (obalne radnike) koji nisu lanovi posade; osobe zaposlene u lovljenju kitova, u ploveim tvornicama, ili druga ije u svrhu kitarenja ili sli nih operacija po uvjetima propisanim posebnim kolektivnim ugovorom o lovljenju kitova ili sli nim koji odreuju stope plaanja, sate rada i druge uvjete slu~be zaklju ene od organizacije pomoraca ; osobe zaposlene u luci koje nisu uobi ajeno zaposlene na moru. Nadle~na vlast mo~e nakon konzultacija sa organizacijama brodovlasnika i doti nim pomorcima, izuzeti od primjene ove Konvencije zapovjednike, glavne asnike za navigaciju i voditelje stroja koji putem nacionalnih zakona ili propisa ili kolektivnim ugovorima u~ivaju uvjete slu~be koji nisu manje povoljni u odnosu na godianji odmor od onih zahtijevanih od ove Konvencije lanak 3 Svaka osoba na koju se ova Konvencija primijenjuje imat e pravo nakon dvanaest mjeseci neprestane slu~be na godianji plaeni odmor, trajanje kojeg e biti  u slu aju zapovjednika, asnika i radio asnika ili operatera, ne manje od osamnaest radnih dana za svaku godinu slu~be ; u slu aju drugih lanova posade, ne manje od dvanaest radnih dana za svaku godinu slu~be. Osoba sa ne manje nego aest mjeseci neprestane slu~be e po napuatanju takve slu~be imati pravo na dopust od dana i pol u odnosu na kompletni mjesec slu~be u slu aju zapovjednika, asnika, ili radio asnika ili operatera, i jednodnevni plaeni dopust u slu aju drugih lanova posade. Osoba koja je otpuatena bez vlastite krivice prije nego je zavraila aest mjeseci neprestane slu~be e po napuatanju takve slu~be imati pravo u odnosu na svaki kompletni mjesec slu~be na jedan i pol dan dopusta u slu aju zapovjednika, asnika, radio asnika ili operatera, i jedan jednodnevni dopust u slu aju drugog lana posade. U svrhu izra unavanja kada pada odmor  slu~ba van to aka ?e se uklju iti u ra unanju stalne slu~be ; kratki prekidi slu~be ne zbog ina greake zaposlenika i koji ne premaauju ukupno aest tjedana u bilo kojih dvanaest mjeseci nee se smatrati da prekidaju kontinuitet perioda slu~be koji je prethodio i uslijedio ; (c) kontinuitet slu~be nee se smatrati da je prekinut bilo kakvom promjenom menad~menta ili vlasniatva broda ili brodova na kojima je doti na osoba slu~ila. Slijedee se nee uklju iti u plaeni godianji odmor  javni i obi ajni praznici ; prekid slu~be zbog bolesti li ozljede. Nacionalni zakoni ili propisi ili kolektivni ugovori mogu pru~iti mogunost podjele na dijelove godianjeg odmora prema ovoj Konvenciji ili akumulaciju takvog godianjeg odmora za jednu godinu sa daljnjim godianjim odmorom. Nacionalni zakoni ili propisi ili kolektivni ugovori mogu, u veoma izuzetnim okolnostima kada slu~ba tako zahtjeva, osigurati nadoknadu u gotovini za godianji odmor prema ovoj Konvenciji najmanje ekvivalentnu nadoknadi predvienoj prema lanku 5 . lanak 4 Kada godianji odmor dospijeva treba se dati zajedni kim dogovorom kod prve prilike kako zahtjevi slu~be dopuataju. Niti od jedne osobe se ne mo~e zahtijevati bez njena pristanka da iskoristi godianji odmor koji mu pripada u luci drugoj nego na teritoriju zaposlenja ili luci njegova domaeg teritorija. Prema ovom zahtjevu, godianji odmor e se dati u luci dopuatenoj nacionalnim zakonima ili propisima ili kolektivnim ugovorom. . lanak 5 Svaka osoba koja uzima godianji odmor na temelju lanku 3 ove Konvencije primit e s obzirom na cijeli period godianjeg odmora svoju uobi ajenu nadoknadu. Uobi ajena nadoknada plativa na temelju prethodnog paragrafa, koja mo~e uklju ivati prikladni doplatak nadoknade, e se izra unati na na in koji e se propisati nacionalnim zakonima ili propisima ili utvrditi kolektivnim ugovorom. lanak 6 Prema odredbama paragrafa 7 lanka 3 bilo koji pristanak na odricanje prava na plaeni godianji odmor, ili davanje unaprijed takvog odmora , smatrat e se niatetan. lanak 7 Osoba koja napuata slu~bu ili je otpuatena od poslodavca prije nego je iskoristila godianji odmor koji mu pripada primit e prema svakom danu godianjeg odmora prema ovoj Konvenciji nadoknadu predvienu u lanku 5. lanak 8 Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju morat e osigurati djelotvornu primjenu njenih odredbi. lanak 9 Niata u ovoj Konvenciji nee utjecati na zakon, naknadu ili dogovor izmeu brodovlasnika i pomoraca koji osiguravaju povoljnije uvjete nego one postavljene ovom Konvencijom. lanak 10 Ova Konvencija se mo~e provesti (a) zakonima ili propisima ; (b) kolektivnim ugovorima meu brodovlasnicima i pomorcima ; ili (c) kombinacijom zakona ili propisa i kolektivnim ugovorima izmeu brodovlasnika i pomoraca. Osim ako nije druga ije ovdje navedeno, odredbe ove Konvencije e se primijenjivati na svaki brod upisan na teritoriju lanice koja ju je ratificirala i na svaku osobu zaposlenu na bilo kojem takvom brodu. Ako je bilo koja odredba ove Konvencije provedena kolektivnim ugovorom prema paragrafu 1 ovog lanka, onda, uprkos bilo emu sadr~anom u lanku 8 ove Konvencije, od lanice na ijem teritoriju je ugovor na snazi nee se zahtijevati da poduzme bilo kakve mjere prema lanku 8 u vezi odredbi Konvencije koje su provedene kolektivnim ugovorom. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju e priskrbiti Generalnom Direktoru Meunarodne Organizacije rada informaciju o mjerama kojima se Konvencija primijenjuje, uklju ujui pojedinosti bilo kojih kolektivnih ugovora kojima se provodi bilo koja njena odredba i na snazi je na datum kada lanica ratificira ovu Konvenciju. Svaka lanica koja ratificira ovu Konvenciju preuzima da sudjeluje putem tripartitna izaslanstva, u bilo kojem povjerenstvu koji predstavlja Vlade i organizacije brodovlasnika i pomoraca, i uklju ujui u savjetodavnom smislu predstavnike Zajedni kog Pomorskog Povjerenstva Meunarodne Organizacije Rada, koji mogu biti postavljeni u svrhu ispitivanja mjera poduzetih u provoenju Konvencije. 5. Generalni Direktor e pred re enim Povjerenstvom izlo~iti sa~etak informacije koju je dobio prema gornjem paragrafu 3. 6. Povjerenstvo e razmotriti jesu li prikazani kolektivni ugovori proveli odredbe ove Konvencije. Svaka lanica koja ratificira Konvenciju preuzima razmotriti bilo koje primjedbe ili sugestije od Povjerenstva koje se ti u primjene Konvencije i nadalje preuzima obavijestiti organizacije zaposlenika i radnika koje su lanice bilo kojih kolektivnih ugovora spomenutih u paragrafu 1 o bilo kojim primjedbama ili sugestijama gorenavedenog doti nog Povjerenstva, o stupnju do kojeg takvi dogovori primijenjuju odredbe Konvencije. lanak 11 U svrhu lanka 17 Konvencije o plaenim odmorima , 1936, sadaanja Konvencija e se smatrati kao Konvencija koja revidira takvu Konvenciju. lanci 13 i 18 : Stupanje na snagu i revizija : Konvencija sadr~ava posebne uvjete, ali je zatvorena za daljnju ratifikaciju od stupanja na snagu Konvencije Br. 146, koja ju revidira. 10 Konvencija o repatrijaciji pomoraca, 1926 (Br.23) Datum stupanja na snagu : 16 travnja 1928 lanak 1 Ova Konvencija e se primijeniti na sve brodove koji plove otvorenim morem upisane u zemlji bilo koje lanice koja ratificira ovu Konvenciju, i na vlasnike, zapovjednike i pomorce takvih brodova. Nee se primijeniti na  ratne brodove, Vladine brodove koji nisu uposleni u trgovini, Brodove uposlene u obalnoj trgovini, jahte za zabavu indijanska plovila, ribarske brodove brodove sa manje od 100 bruto registarskih tona ili 300 kubi nih metara, niti na brodove zaposlene u domaoj trgovini iznad limita tona~e propisane nacionalnim zakonom za posebne propise ove trgovine na datum primjene ove Konvencije. lanak 2 U svrhu ove Konvencije slijedei izrazi imaju zna enja ovime im pripisana, to jest : termin brod uklju uje bilo koji brod ili brodicu bilo koje prirode,bilo da je u javnom ili privatnom vlasniatvu, uobi ajeno zaposlen u pomorskoj navigaciji ; termin pomorac uklju uje svaku osobu zaposlenu ili zauzetu u bilo kom svojstvu na bilo kojem brodu i zavedenu u brodske dokumente. Isklju uje zapovjednike, pilote, kadete i u enike na akolskim brodovima i propisno ugovorom vezane nau nike,mornari ke asnike, i druge osobe u stalnoj Vladinoj slu~bi ; termin zapovjednik uklju uje svaku osobu koja upravlja i brine se o brodu osim pilota ; termin brod u domaoj trgovini zna i brod zaposlen u trgovini meu zemljom i lukama susjedne zemlje unutar zemljopisnih granica odreenih nacionalnim zakonom. lanak 3 Svaki pomorac koji se iskrca za vrijeme trajanja svog ugovora ili po njegovu istjeku imat e pravo ponovno se vratiti u svoju zemlju, ili u luku u kojoj je bio zaposlen, ili u luku u kojoj je putovanje zapo elo kao ato e se odrediti nacionalnim zakonom, koji e sadr~avati odredbe potrebne u vezi toga, uklju ujui odredbe koje e odrediti tko e snositi troaak repatrijacije. Pomorac e se smatrati da je propisno repatriran ako mu se pru~i prikladno zaposlenje na brodu koji plovi prema jednom od odrediata propisanih u skladu sa gorenavedenim paragrafom. Pomorac e se smatrati da je repatriran ako je iskrcan u zemlju kojoj pripada, ili u luci u kojoj je zaposlen, ili u susjednoj luci, ili u luci u kojoj je putovanje zapo elo. Uvjeti po kojima strani pomorac zaposlen u zemlji drugoj nego svojoj vlastitoj ima pravo biti repatriran e se odrediti nacionalnim zakonom ili u odsustvu takvih legalnih odredbi, u lancima ugovora. Odredbe prethodnih paragrafa e se meutim primijeniti na pomorca zaposlenog u luci svoje vlastite zemlje. lanak 4 Troakovi repatrijacije nee biti troaak pomorca ako je on iskrcan zbog  pretrpljene ozljede u slu~bi na brodu, ili brodoloma, ili ozljede koja nije nastala njegovim namjernim inom ili greakom, ili bilo kojeg razloga za koji se ne mo~e se smatrati odgovornim. lanak 5 Troakovi repatrijacije e uklju ivati transportne troakove, smjeataj i prehranu pomoraca za vrijeme putovanja. Oni e takoer uklju ivati uzdr~avanje pomorca do utvrenog vremena za njegov odlazak. lanak 6 Javna vlast zemlje u kojoj je brod upisan e biti odgovorna za nadziranje repatrijacije bilo kojeg lana posade u slu ajevima gdje se ova Konvencija primijenjuje, bilo koje da je on nacionalnosti, i ako je potrebno za plaanje njegovih troakova unaprijed. xxx lanak 8 : Stupanje na snagu odmah po upisu dviju ratifikacija. Potom, stupanje na snagu za druge lanice na datum na koji je njihova ratifikacija registrirana. Xxx lanak 12 : Poniatavanje : ova Konvencija ostaje otvorena za poniatavanje deset godina nakon ato je prvi put stupila na snagu. 12 Preporuka o repatrijaciji pomoraca, 1987 (Br. 174) Kad god pomorac ima pravo biti repatriran prema odredbama Konvencije o repatrijaciji (Revidirane), 1987, ali ako i brodovlasnik i lanica na ijem teritoriju je brod upisan ne ispune obveze po Konvenciji da organiziraju i isplate troakove repatrijacije, Dr~ava iz koje e se pomorac repatrirati ili Dr~ava iji je on ili ona dr~avljanin treba organizirati njegovu ili njenu repatrijaciju, i pokriti troakove od lanice na ijem teritoriju je brod upisan u skladu sa lankom 5 (a) ove Konvencije. ^{`{6|B|}@}}}~~68܊ފ$^a$ & Fh^h & F8^8 & F^ފ^’ԓ֓fhj*,| & F$a$ & F$h^ha$h^h & F$^a$$ & Fa$$^a$žHJLN|~jlZ@̰np & F & Fh^h & F$a$D^D & Ffh,.0"$*^* & F$8^8a$h^h & F$a$ & FprtPHJtdh^h & F & F$a$vxzbdfhn  @BTVXhF & F 1$a$ & F$a$ & FF*,.@BDtv>,.0 & F$a$h^h & F2P&B & F^ & F & F & F & F$a$>JLPRTVhjl.02DFHbd      & F$a$$^a$^ & F & FX^X      *46HJ<>@TV@h^h^ & F$a$$a$H@V@JLl!!#(#''**./12f2z288CC*L,LUUXY\.\|]]D_Z_&`8`aarrssduu&v*]h4OJQJ^JmHsHh4#h46>*OJQJ]^JmHsHJ@BHJLN "6.024$ & Fa$$a$$ & Fa$$a$$a$R T F!H!j!l!!!###&#(#B#D#b$|%&&&''''$ & Fa$$a$$a$''"(()*******+,,-...// /z1|11111$ & F a$$h^ha$$ & Fa$$a$$a$122d2f2x2z24V5586"7L7N7N8888888d9f9h99$ & F"a$$ & F"a$$a$$ & F!a$$ & F!a$$a$99:;X<=>b@@@@@CCCCCC2E4E(FFFI$h^ha$$ & F#a$$a$$ & F"a$$a$$8^8a$$ & F"a$IIKKLLL|MVNOO\P^PPPPRRTTUUUUV$ & F$a$$a$$h^ha$$ & F#a$$ & F#a$$a$VVXXXXYYHZ\\\,\.\x]z]|]]]]@_B_D_F_X_$a$$ & F%a$$h^ha$$a$$ & F$a$$h^ha$X_Z_$`&`(`:`<`>`Naaaaaaabc eeggNjPjDlbmdm$^a$$h^ha$$ & F&a$$a$$a$dmfmfnhnjnprrrrrssssNuRu^u`ubudujuu"v$v&v$a$$^a$$h^ha$$a$$^a$&v8v:v6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmH sH tH ZZ  Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ N@N  Heading 2$@&5OJQJ\^JmHsHR@R  Heading 3$$@&a$>*OJQJ^JmHsHZ@Z  Heading 4$$h@&^ha$>*OJQJ^JmHsH\@\  Heading 5$$h@&^ha$5OJQJ\^JmHsHT@T  Heading 6$h@&^h>*OJQJ^JmHsHZ@Z  Heading 7$$@&^a$>*OJQJ^JmHsHL@L  Heading 8$@&>*OJQJ^JmHsH` @`  Heading 9 $$h@&^ha$6>*OJQJ]^JmHsHDA D Default Paragraph FontViV 0 Table Normal :V 44 la (k ( 0No List XC@X Body Text Indent h^hOJQJ^JmHsHHB@H  Body Text5OJQJ\^JmHsHLP@L  Body Text 2$a$OJQJ^JmHsHRQ@"R  Body Text 3$a$5OJQJ\^JmHsHPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ' kR:Vl,,;EKYr`k u|jTRrft`<.^{ފF @'19IVX_dm&vȋX:LMNOPQRSTUWXYZ[\]^_`abc8@0(  B S  ?]^uxmq{}JK V W 4>mpy{\_ik_`OPLOXZz{7;DG) * !!!!""#"$$$$% %%%&&(((()) * ***++\+d+o+r+p,s,,,,,--3-5-----..u.w...//111122|2~22233335555_6`677&7(7777788882:4:?:A:;;b<g<r<t<<<<<<<======1><>Q>R>>>>>>>??????AAABBBBBCCCCCCCCDDDD(D*D[EdE(F,FFFGGHHIIKIQIZI]IJJLLLLNNOOPPxP{PPPSSSS-T.TbUcUUUUUVVVVWWXXY YYYZZ[[\\]]]]^^\_e_n_q_``````aaaaaaddddffffgggghhhhiiiijjjjFlGlrllmm)n+nooooZp[pppqqqq&r'rPrSr[r_rrrUsVsNtRtZt]tttttuuUvYvavev w wwwxx{y}yyy{{%{&{{p|x|{||f}o}q}}}}}no%"#MVW  ڎ܎RU79NPђӒÓœ#% #Z\jlU[̚4Fxyž#%դܤ ٧ܧ ʬۭͬܭ23 25]^ٸ>fh$%0802 !"op-.ac*,FGPR;=FH`a13<>klpqjp9:KL=?HJWXkl!koxzJ67=@rt~J[\fg-/9:GH(*45 (+ciLMX[z{vw?@12~dwiqs! % - /         b d m o F I R S     t v     ,-W^MXAB')QRij"'01hi{}SW`ajkA B t!x!!!!!!!!!!!a"b"""""[#^#f#h# $ $g$i$m$n$%%%%!%#%0%2%%%%%%%%%'&(&&&&&&&&''''''')0(bUN>F ZGna䰨^a$$sJ VGTRrV `f@J"%;o&*x(bZC!{X)0wb$zFHfDI'6peQYR*6@0-n#\.h^1 ;/r\2C^GW6Ⲫ%$70B k EjԣD,M6 OtdIOmIR.ffOV<jwVЕL{\8@,g~]J -jV/Y*l-z;RHpJQ Zq<;E|wKrF4^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o() 0 ^ `0o(()@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.dd^d`o(()^`o()  ^ `.  ^ `.L^`L.tt^t`.DD^D`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.88^8`o()^`o(. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.*>*^*`>o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.$ $ ^$ `o()@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.XX^X`o(.((^(`o(.^`o()0 00 ^0 `0o(()  ^ `.hLh^h`L.88^8`.^`.L^`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()0^`0o(()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. ^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`o(()pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.)r%$7`f@k < %E| -jIO@0-jwV<. >;RHp{\0(D,MZC!fDI'fOV6 OEZq*x(;oQYR*ZJaGW6#\.@,gmIRY*l\2 ;/GU0wb$rF)) ($        "~ʽ        j} r      Pnv2A;                ~        TX          .Z                 <       T0{a                (         ;                        ػX&T~               "                          T        @!        (V                          &؆        `)        ,eS                ID        ܍                                  dPR        `>ұ                                           4''@H|t  $%(+/078:>BDEFNXY`cdefghioqrstx{'XX XXXXXX*X,X6XFXHXPXRXXX^XfXhXvXxX|XXXXXXXXXX@XX@XXXXXXX@XXXXX X XXX"X(X.XpUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x ArialACambria Math"h:|jFqg$,$,%r0d,','2QLP $P2!xxXXSrdjan)                           ! " # $ % & ' ( Oh+'0d   , 8DLT\XXNormalSrdjan255Microsoft Office Word@P@ct@Y$,՜.+,0 hp|  YY,'  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FData e1TablemWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q