Pregled bibliografske jedinice broj: 974073
Marija Magdalena nije bila bludnica
Marija Magdalena nije bila bludnica // Bašćina (Zagreb) : glasilo Društva prijatelja glagoljice, 19 (2018), 1; 49-51 (podatak o recenziji nije dostupan, ostalo, stručni)
CROSBI ID: 974073 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marija Magdalena nije bila bludnica
(Mary Magdalene was not a prostitute)
Autori
Dodig, Slavica
Izvornik
Bašćina (Zagreb) : glasilo Društva prijatelja glagoljice (1330-366X) 19
(2018), 1;
49-51
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni
Ključne riječi
Biblija ; Marija Magdalena ; Legenda
(Bible ; Mary Magdalene ; Legend)
Sažetak
Marija Magdalena je jedna od sedam biblijskih žena koje nose ime Marija. Ona je uz uz Isusovu majku Mariju najpoznatija biblijska Marija. Budući da su se u biblijskim vremenima nadijevala samo osobna imena (bez prezimena), nekim je osobama bilo potrebno dodati obilježje po kojem bi ih se moglo razlikovati od imenjaka. Tako je Marija Magdalena (poznata i kao Marija Magdalka) dobila ime prema zavičajnom mjestu Magdali. U evanđeljima, Mariju Magdalenu upoznajemo u trenutku kad je Isus iz nje istjerao zloduha, u trenutku kad se obratila. Do toga prijelomnog trenutka bila je bezbožnica, nije mogla prihvatiti Isusa kao Mesiju. Tek kada ga je osobno susrela, obratila se i postala njegova vjerna sljedbenica, apostolica, koja ga je pratila sve do smrti na križu. Štoviše njoj, ženi, Isus se prvoj objavio kao Uskrsli. To su biblijski podatci, a sve ostalo što se danas govori o Mariji Magdaleni je legenda. Kako je nastala legenda? Ključna je bila činjenica da su Židovi djeci nadijevali samo imena, pa su se podatci o trima biblijskim ženama, od kojih je jedna bila velika grešnica, isprepleli, pobrkali. Ranokršćanski pisac Origen (II/III. st.), sv. Ambrozije (IV. st.) i sv. Jeronim (IV/V. st.) su uvažavali biblijske tekstove, ali je papa Grgur Veliki (VI/VII. st.) poistovjetio tri žene. Tako se u VII. st. počela rađati legenda o Mariji Magdaleni, a svoj vrhunac doživjela je u XVI. stoljeću. Teolozi iz Sorbone su također Mariju Magdalenu identificirali kao grešnicu. Filozof Jacques Lefèvre d'Etaple, koji se oslanjao na evanđelja te na stavove drugih crkvenih autoriteta, te smatrao da se radi o trima različitim ženama, bio je proglašen heretikom. Istočna crkva nije prihvatila legendu o Mariji Magdaleni.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija, Povijest, Povijest umjetnosti