Naslov
Stavovi, iskustvo i znanje liječnika obiteljske medicine o stalnoj provedbi kontrole farmakoterapije
(Attitudes, experience and knowledge of primary care providers on the ongoing implementation of pharmacotherapy control)

Autori
Raguž Lučić, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
15.11

Godina
2018

Stranica
71

Mentor
Smolić, Robert ; Miškulin, Maja

Ključne riječi
liječnici obtieljske medicine ; nuspojave ; interakcije ; upitnik
(primary care providers ; interactions ; side effects ; questionnaire)

Sažetak
Cilj istraživanja: Lijekovi, iako korisni, ponekad mogu imati štetne i neželjene učinke koje nazivamo nuspojavama. One se dijele na nuspojave tipa A - predvidljive, o dozi ovisne i preventabilne i tipa B - o dozi neovisne i nepredvidive. Najčešće se javljaju nuspojave tipa A. Interakcije su promjene učinka lijeka u prisutnosti drugog lijeka, biljnog pripravka ili hrane i vrlo često su štetne. Nuspojave su uzrok hitne hospitalizacije u 0, 2 - 41, 3%, a oko 50% tih nuspojava moguće je spriječiti. Klinički važne interakcije javljaju se u 3-5% slučajeva. Većina je nuspojava i interakcija predvidiva i moguće ih je spriječiti dobrim poznavanjem racionalne farmakoterapije. LOM se nalazi u središtu zdravstvenoga sustava, a propisivanje lijekova i nadzor nad terapijom svakodnevne su aktivnosti u radu LOM-a. Osobit izazov predstavljaju propisivanje i nadzor lijekova posebnih skupina bolesnika kao što su osobe starije životne dobi, osobe s multimorbiditetima, trudnice, djeca i žene za vrijeme laktacije. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi znanje, stavove i praksu provođenja kontrole terapije od strane LOM-a te čimbenike koji na to utječu. Materijali i metode: Presječna je studija provedena internetskim anonimnim anketnim ispitivanjem 195 LOM-a u Republici Hrvatskoj. Za istraživanje znanja, stavova i prakse upotrijebljen je upitnik s 46 pitanja sastavljenih po uzoru na slična istraživanja. Validacijom prvotne verzije upitnika na trideset LOM-a utvrđena je niska pouzdanost (Chronbach's alpha = 0.61) jedne skupine pitanja te su u skladu s time učinjene odgovarajuće izmjene. Podaci su analizirani prikladnim statističkim metodama uz razinu značajnosti P<0.05. Rezultati: U skupini od 195 ispitanika najviše ih je bilo iz Osječko-baranjske županije i Grada Zagreba. Medijan dobi ispitanika je 51 godina, a broja osiguranika 1700. Prema broju točnih odgovora nema značajnih razlika prema spolu, mjestu rada ili duljini radnoga staža, ali značajno su veći broj točnih odgovora dali specijalisti obiteljske medicine. U potpunosti se slaže s tvrdnjom da mogu samostalno propisivati lijekove samo na osnovu svoga znanja osobama s većim brojem kroničnih bolesti (komorbiditeta) 26, 7 % ispitanika, osobama starije životne dobi njih 32, 3 %, djeci 18, 5 % ispitanika, a trudnicama i ženama za vrijeme laktacije 15, 9 % ispitanika. Većina ispitanika se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjama da pacijente treba uputiti kliničkome farmakologu pri propisivanju lijekova. Više od 80 % ispitanika potrebu za edukacijom o racionalnoj farmakoterapiji ocijenilo je nužnom. Upravo zbog važnosti educiranosti LOM-a o nuspojavama i interakcijama lijekova kroz deset pitanja utvrđivano je njihovo znanje o najčešće propisivanim lijekovima. Najviše ispitanika, njih 93, 8%, točno je odgovorilo da nije opravdana kombinacija antihipertenziva valsartan + ramipril. 84, 1 % ispitanika zna da Izotretinoin ubrajamo u kategoriju X po FDA klasifikaciji, 63, 1 % ispitanika tvrdi da bi Klaritromicin bio lijek izbora za atipičnu pneumoniju uzrokovanu Mycoplasmom pneumoniae-om kod sedmogodišnjega djeteta. Znanje LOM-a o mirtazapinu, kao odabranom antidepresivu koji vrlo rijetko izaziva seksualnu disfunkciju kao nuspojavu, navodi 32, 8 % ispitanika. Samo 35% ispitanika složilo se s tvrdnjom da im je fakultet medicine pružio dovoljno znanja o nuspojavama lijekova. Zaključak: Gotovo polovina LOM-a pokazala je dobro znanje iz područja nuspojava i interakcija, a većina je svjesna potrebe za dodatnom edukacijom iz toga područja. Nedostatak informacija o održavanju edukacija smatraju najvećom zaprekom za njihovo pohađanje, a na drugome mjestu je nedostatak vremena. Kao prediktor lošijega znanja pokazala se dob ispitanika, te se mlađi ispitanici osjećaju manje sposobno samostalno propisivati lijekove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA