Pregled bibliografske jedinice broj: 973735
Dinamika promjene biljnog pokrova na području središnje Hrvatske u Holocenu - primjer paleookolišne rekonstrukcije creta u Blatuši (općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija)
Dinamika promjene biljnog pokrova na području središnje Hrvatske u Holocenu - primjer paleookolišne rekonstrukcije creta u Blatuši (općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija) // Na izvoru zdravlja - 200 godina suvremenog lječilišta Topusko / Masler, Domagoj (ur.).
Topusko: Lječilište Topusko, 2018. str. 15-16 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 973735 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dinamika promjene biljnog pokrova na području središnje Hrvatske u Holocenu - primjer paleookolišne rekonstrukcije creta u Blatuši (općina Gvozd, Sisačko-moslavačka županija)
(Dynamic of vegetation changes on the area of Central Croatia during Holocene - an example of palaeoenvironmental reconstruction of Blatuša mire (municipality of Gvozd, Sisačko-moslavačka County))
Autori
Hruševar, Dario ; Bakrač, Koraljka ; Miko, Slobodan ; Ilijanić, Nikolina ; Hasan, Ozren ; Mitić, Božena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Na izvoru zdravlja - 200 godina suvremenog lječilišta Topusko
/ Masler, Domagoj - Topusko : Lječilište Topusko, 2018, 15-16
Skup
Svečana akademija i znanstveni skup "Na izvoru zdravlja"
Mjesto i datum
Topusko, Hrvatska, 23.11.2018. - 24.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
antropogeni pritisak, palinologija, palinomorfi, pelud, požar, sukcesija, treset, vegetacija
(anthropogenic pressure, palynology, palynomorphs, pollen, fire, succession, peat, vegetation)
Sažetak
Kvantitativnom i kvalitativnom analizom jezgre sedimenta, koja je izvađena u proljeće 2015. g., utvrđeno je ukupno 31.036 peludnih palinomorfa razvrstanih u 76 palinoloških vrsta, 1.318 nepeludnih palinomorfa, od kojih je 40-tak tipova ekološki indikativno te 13.970 pougljenjenih čestica. ConSLink i CONISS statistička metoda, kao intrgralni dio PolPal programa, omogućili su biostratigrafsko zoniranje jezgre sedimenta: Zona 1 – Pinus/Quercetum mixtum (dubina 175 – 210 cm, razdoblje od ~7814. do ~6954. g. pr. Kr), Zona 2a - Fagus/Corylus (dubina 150 - 175 cm, razdoblje od ~6954. do ~5396. g. pr. Kr.), Zona 2b – Fagus/Alnus (dubina 85 – 150 cm, razdoblje od ~5396. g. pr. Kr. do ~393. g. pos. Kr.) Zona 3a - NAP/Fagus (dubina 45 - 85 cm, razdoblje od ~393. do ~1303. g. pos. Kr.) i Zona 3b - NAP/Carpinus (dubina 5 - 45 cm, razdoblje od ~1303. do ~1937. g. pos. Kr.). Sastav lokalnih palinoloških vrsta i ekološki indikativnih nepeludnih palinomorfa ukazuje na dinamiku hidrološkog režima, kao i trofičkih uvjeta na staništu. Tijekom trajanja Zone 1 i Zone 3b istraživano područje današnjeg creta karakterizirano je mozaikom močvarne vegetacije i vlažnih livada, s tek djelomično razvijenom cretnom vegetacijom. Zonu 2 karakterizira lokalna dominacija papratnjača, a Zonu 3a dominacija maha tresetara. Udjeli arborealne peludi, antropogenih indikatora, pougljenjenih čestica i palinološko bogatstvo ukazuju na različiti intenzitet antropogenog pritiska, koji je najizraženiji u razdoblju od razvijenog srednjeg vijeka do danas. Pougljenjene čestice dokaz su regionalnih i lokalnih požara kao bitnog čimbenika u procesima sukcesije. Količina i kvaliteta analiziranih palinomorfa omogućuje primjenu rezultata paleookolišne rekonstrukcije na uži dio kontinentalne biogeografske regije Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Profili:
Dario Hruševar
(autor)
Ozren Hasan
(autor)
Nikolina Ilijanić
(autor)
Slobodan Miko
(autor)
Božena Mitić
(autor)
Koraljka Bakrač
(autor)