Pregled bibliografske jedinice broj: 973582
Žanrovski paradoksi u Kovačićevoj "Jami"
Žanrovski paradoksi u Kovačićevoj "Jami" // Komparativna povijest hrvatske književnosti XVII: Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta / Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužanić, Vinka ; Meyer-Fraaz, Andrea (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 168-179 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 973582 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Žanrovski paradoksi u Kovačićevoj "Jami"
(Paradoxes of Genre in Ivan Goran Kovačić's The Pit (Jama))
Autori
Jurić, Slaven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komparativna povijest hrvatske književnosti XVII: Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta
/ Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužanić, Vinka ; Meyer-Fraaz, Andrea - Split : Zagreb : Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2015, 168-179
ISBN
978-953-163-416-8
Skup
Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 25.02.2014. - 06.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
genologija, poema, hrvatska književnost, epika, lirika, zaplet, strofa
(genealogy, narrative poem, Croatian literature, epic, lyric , plot, stanza)
Sažetak
Polazeći od dosadašnjih kritičkih čitanja Kovačićeve poeme Jama rad nastoji osvijetliti žanrovske pretpostavke teksta, ponajviše u kontekstu modernoga razvoja žanra, ali propituje i one aspekte teksta koji omogućuju koegzistenciju epskoga (fabularnog, sižejnog) načela i lirskih, odnosno poetskih elemenata koji omogućuju alternativno razumijevanje teksta. Dok se u prvom dijelu članka ukazuje na današnje razumijevanje poeme kao hibridnoga i fluidnoga žanra te se pokazuje na koji se način Goranova Jama odnosi prema modernim žanrovskim konvencijama, u drugom se dijelu rada preciznije razrađuje ideja o koegzistenciji fabularnih i lirskih komponenti teksta. U zaključku autor, na temelju formulacija G. Agambena, nastoji objasniti način na koji se tekst Jame uspijeva realizirati svoju pojedinačnost i povijesnu konkretnost, a na koji mu način lirska (metričko – strofička) organizacija priskrbljuje aspekte paradigmatičnosti i univerzalnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
