Naslov
SASTOJCI IZ HRANE S POSEBNIM UČINKOM KOD ANGINE PEKTORIS
(INGREDIENTS FROM FOOD WITH SPECIAL EFFECT AT ANGINA PECTORIS)

Autori
Podvorac, Diana ; Jašić, Midhat ; Zahirović, Izudin ; Klisura, Tanja ; Banjari, Ines ; Šabanović, Marizela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Book of Abstracts of the 11th International Scientific and Professional Conference WITH FOOD TO HEALTH / Jerković, Igor ; Šubarić, Drago ; Jašić, Midhat - Split : Osijek : Tuzla, 2018, 42-42

ISBN
978-953-7005-58-0

Skup
11th International Scientific and Professional Conference „With food to health“ = 11. međunarodni znanstveno-stručni skup Hranom do zdravlja

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 18.10.2018. - 19.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
angina pektoris, prevencija, prehrana, dodaci prehrani
(angina pectoris, prevention, nutrition, dietary supplements)

Sažetak
Angina pektoris je simptom ishemije miokarda koji je rezultat narušene ravnoteže između dostupnosti i potreba miokarda za kisikom. Kao posljedica se javljaju bolovi u području prsnog koša, ekstremiteta, malaksalost, a najčešće završava infarktom miokarda. Cilj i zadatak rada je bio na osnovi znanstvenih informacija istražiti sastojke iz hrane s učincima na stanje angine pektoris te istražiti koje dodatke prehrani u tu svrhu nudi farmaceutska industrija. Faktori rizika razvoja angine pektoris su: genetski (obiteljska povijest prerane kardiovaskularne bolesti), dob i spol, zatim bihevioralni (prehrana, pretilost, fizička neaktivnost, pušenje, produljeni psihosocijalni stres) i drugi. Neke bolesti doprinose razvoju angine pektoris, kao što su hipertenzija, dijabetes, dislipidemija, bolest bubrega (mikroalbuminurija). Prehrana i sastojci iz hrane mogu imati značajan utjecaj na stanje krvožilnog sustava i angine pektoris. Način djelovanja tih sastojaka ogleda se u smanjenju razvoja ateroskleroze, usporavanjem inflamacije, poboljšanim antioksidativnim i fibrinolitičkim djelovanjima te utjecajem na lipidni status. Prepoznatljivo antiinflamatorno djelovanje imaju omega-3 masne kiseline, kapsaicini iz paprike, gingerol i zingerol iz đumbira, bromelain iz ananasa, alijum spojevi luka te sastojci veprine i šparoge. Antioksidativno djelovanje imaju vitamini C i E, minerali cink i selen, te karotenoidi kao što je likopen, kao i brojni polifenoli i flavonoidi. Na kaogulaciju krvi utječu vitamin K te acetilsalicilna kiselina koja se nalazi u začinima, bobičastom voću i zelenom povrću. Aglutinaciju izazivaju lektinski proteini, a sprječavaju sastojci kurkume, borovnice, češnjaka i luka. Na nastajanje plaka i lipidni status utječu brojni faktori, što potvrđuje objašnjenje njihovog utjecaja na anginu pektoris. Zaključno se može reći da prehrana i dodaci prehrani mogu biti potpora u smanjenju simptoma angine pektoris, naročito uz bihevioralnu terapiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija, Nutricionizam

POVEZANOST RADA