Pregled bibliografske jedinice broj: 973528
Sreća bez slobode ili sloboda bez sreće: Krajnosti u romanu Evgenija Zamjatina “Mi”
Sreća bez slobode ili sloboda bez sreće: Krajnosti u romanu Evgenija Zamjatina “Mi” // Znanstveni susreti na Sjeveru. Jezik književnosti, znanosti i medija / Kolar, Mario ; Tkalec, Gordana ; Kovač, Zvonko (ur.).
Koprivnica: Sveučilište Sjever, 2018. str. 281-292
CROSBI ID: 973528 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sreća bez slobode ili sloboda bez sreće: Krajnosti u romanu Evgenija Zamjatina “Mi”
(Happiness Without Freedom or Freedom without Happiness: Extremes in Evgeny Zamyatin's novel "We")
Autori
Tihomirović, Zoran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Znanstveni susreti na Sjeveru. Jezik književnosti, znanosti i medija
Urednik/ci
Kolar, Mario ; Tkalec, Gordana ; Kovač, Zvonko
Izdavač
Sveučilište Sjever
Grad
Koprivnica
Godina
2018
Raspon stranica
281-292
ISBN
978-953-7809-67-6
Ključne riječi
distopija, drugost, panoptikon, krajnost, sebstvo
(dystopia, other, panopticon, extreme, the self)
Sažetak
U radu se analizira pitanje korištenja kulturalnih ekstrema na primjeru romana Mi ruskog pisca Evgenija Zamjatina. Nasuprot ideje utopije, idealnog društva i poretka koji održavaju mir i stabilnost, distopija predstavlja stanje u koje društvo dolazi nakon što elementi svakodnevice bivaju dovedeni do ekstremnih razmjera. U tom kontekstu ekstremi postaju instrumenti za tranziciju iz utopijskog u distopijsko. U romanu Mi propitkuju se ekstremi kontrole, nadzora i “zabrane” imaginacije i emocija koji su produkt apokaliptičnog sukoba između nacija. Kako bi se sukob izbjegnuo u budućnosti, uvodi se kontrola koja onemogućuje pojedincu skretanje sa zadanog puta. U radu se nastoje detektirati elementi koji tvore mitove o “boljem” društvu te razlozi zbog kojih nastaje percepcija da je očuvanje stabilnosti moguće jedino kroz dovođenje kulturnih elemenata do ekstrema. Cilj je u konačnici dati odgovor na pitanje radi li se o vanjskom sukobu s poretkom, a time i kritikom društva u kojem junak živi i pripadajućih mitova ili pak o unutarnjem sukobu junaka koji ne može odgovoriti na izazov društva u kojem će uvijek postojati mitovi i arhetipi. Drugim riječima nastoji se uvidjeti koristi li se autor ekstremima kao instrumentom za kritiku mita ili instrumentom za ukazivanje na njegovu neminovnu opstojnost u različitim oblicima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2013-11-6077 - Neomitologizam u kulturi 20. i 21. stoljeća (Neomyth) (Vojvodić, Jasmina, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Zoran Tihomirović
(autor)