Pregled bibliografske jedinice broj: 973506
Praćenje vršnog ekspiratornog protoka u dijagnozi profesionalne astme: serija slučajeva
Praćenje vršnog ekspiratornog protoka u dijagnozi profesionalne astme: serija slučajeva, 2018., postdiplomski specijalisticki, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 973506 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Praćenje vršnog ekspiratornog protoka u dijagnozi profesionalne astme: serija slučajeva
(Peak expiratory flow monitoring in the diagnosis of occupational asthma: a case series)
Autori
Skroza, Dina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
05.11
Godina
2018
Stranica
60
Mentor
Macan, Jelena
Ključne riječi
astma pogoršana radom, bronhoprovokacijski testovi, dišni iritansi, profesionalna astma, profesionalni inhalacijski alergeni, rinitis povezan s radom, vršni ekspiratorni protok zraka
(brochoprovocation testing, occupational asthma, occupational inhalatory allergens, peak expiratory flow, respiratory irritants, work-aggavated asthma, work-related rhinitis)
Sažetak
Prema podacima iz Registra profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, u posljednjih 9 godina (2008.-2016.) prijavljeno je samo 19 slučajeva profesionalne astme od ukupno 2062 prijavljene profesionalne bolesti. To upućuje na značajne nedostatke u prepoznavanju ovog poremećaja u našoj radnoj populaciji. Cilj ovog rada je kroz prikaz serije slučajeva opisati standardnu metodu praćenja vršnog ekspiratornog protoka zraka (eng. peak expiratory flow, PEF) i predložiti praktičnu smjernicu za korištenje ove dijagnostičke metode u ambulantama medicine rada i sporta. Praćenje vršnog ekspiratornog protoka zraka (PEF-monitoring) je jednostavna, jeftina, neinvazivna i pouzdana metoda za utvrđivanje funkcije dišnog sustava u stvarnim uvjetima rada i radnog okoliša. Trenutne smjernice preporučuju PEF-monitoring kao inicijalnu dijagnostičku metodu prilikom sumnje na profesionalnu astmu. Pozitivan test ukazuje na povezanost promjene plućne funkcije s radnom izloženošću i čini važan dio dijagnostičkog procesa utvrđivanja profesionalne astme. Najveći nedostatak ove metode je da se ovim testom ne može utvrditi uzrok astme, tj. on ne razlikuje profesionalnu astmu od astme pogoršane na radu, nema standardizirane metode za interpretaciju rezultata, a mjerenja provode sami radnici pa su moguće namjerne i nenamjerne manipulacije rezultatima mjerenja. Predložena je praktična smjernica za primjenu ove metode u ambulantama medicine rada i sporta s preporukama protokola mjerenja PEF-a, prikaza rezultata mjerenja i njihove interpretacije u sklopu dijagnosticiranja profesionalne astme.
Izvorni jezik
Hrvatski