Pregled bibliografske jedinice broj: 973401
Utjecaj procesa odlučivanja kućanstava na implemnetaciju mjera politike energetske učinkovitosti
Utjecaj procesa odlučivanja kućanstava na implemnetaciju mjera politike energetske učinkovitosti // Razoj tehnologija za ostvarenje jedinstvene klimatske i energetske politike
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. 30-31 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 973401 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj procesa odlučivanja kućanstava na implemnetaciju mjera politike energetske učinkovitosti
(Influence of households' decision - making process on the implementation of energy efficiency policy)
Autori
Matosović, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Razoj tehnologija za ostvarenje jedinstvene klimatske i energetske politike
/ - , 2018, 30-31
Skup
27. Forum - Dan energije u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
energetska učinkovitost, model odlučivanja, kućanstva
(energy efficiency, decision making model, households)
Sažetak
Važnost modeliranja pojedinih skupina potrošača u sektoru kućanstava, ovisno o njihovim socio-ekonomskim karakteristikama, posljednjih godina dobiva sve veću ulogu u analizi potrošnje energije i tema je sve većeg broja istraživanja. Zajednički zaključak koji proizlazi iz istraživanja je potreba poštivanja heterogenosti pojedinih skupina potrošača i njihovih različitih preferencija, koje treba adekvatno uvažiti i integrirati u postojeće metodologije analize potrošnje. Jedan od zaključaka je i kako je različitost karakteristika potrošača jedna od važnijih tržišnih barijera za provedbu mjera energetske učinkovitosti. Ovo istraživanje predstavlja metodološki okvir za integriranje procesa odlučivanja kućanstava u analize politika energetske učinkovitosti. Predloženi pristup temelji se na logističkom modelu vjerojatnosti implementacije mjera energetske učinkovitosti ovisno o prihodovnoj skupini kućanstava. Opisani pristup može se koristiti i za procjenu troškovne učinkovitosti programa energetske učinkovitosti i korigiranju postojećih, dajući odgovor na pitanje koji je najmanji potreban iznos subvencije kako bi kućanstva smatrala tu investiciju poželjnom, odnosno koji je najmanji budžet potreban za subvencije kako bi tijelo ili institucija koje taj program vodi, postiglo željeni učinak u vidu ukupnih energetskih ušteda. Primijenjeni je pristup zanimljiv i koristan kako za javna tijela i institucije tako i za poslovne subjekte koji imaju interes ili obavezu poticati mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima. U cilju je oba sektora maksimizirati troškovnu učinkovitost alokacije sredstava svojih budžeta, a predloženi model upravo to omogućava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika, Interdisciplinarne tehničke znanosti