Pregled bibliografske jedinice broj: 973375
Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta
Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta // Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu, XLI (2017), 61; 311-337 doi:10.17234/Croatica.41.15 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 973375 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Autor - između formula kolektivne anonimnosti i originalnosti singularnog identiteta
(The Author - Between the Formulae of Collective Anonymity and the Originality of Singular Identity)
Autori
Šporer, David
Izvornik
Croatica: časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu (1849-1111) XLI
(2017), 61;
311-337
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Usmenost-pismenost ; rezidualna usmenost ; autorstvo ; anonimnost ; formule ; originalnost
(Orality-literacy ; residual orality ; authorship ; anonymity ; formulae ; originality)
Sažetak
Članak nastoji pokazati u kojoj mjeri problematika ili tematika proučavanja odnosa usmenosti i pismenosti može biti od koristi za razumijevanje književne prošlosti. Glavni oslonac za takav pokušaj predstavlja pretpostavka da evropske kulture postaju doista pismene kulture tek negdje pred kraj XVIII. i tokom XIX. st. jer tek tada zapravo dolazi do potpunog natapanja kulture pismom, zahvaljujući efektima tipografije. To bi istodobno značilo da znatan dio književnih tekstova prije tog vremenskog praga kruži u uvjetima u kojima se miješaju usmenost i pismenost kao dva temeljna oslonca komunikacije. U kontekstu problematike odnosa usmenosti i pismenosti, za razmatranje kulture ranog novog vijeka, u kojoj njezina dvostruka pismenost - hirografska i tipografska - nije još u XVI. i XVII. st. potpuno istisnula usmenost, osobito se pogodnim čini termin “rezidualna usmenost”. On podrazumijeva određeno miješanje usmenosti i pismenosti u kulturi koja poznaje pismo, ali u kojoj još dugo traju prakse koje potječu iz usmenosti, odnosno ispod pismenosti proviruje određen udio usmenosti. U završnom dijelu članka navode se primjeri koji ilustriraju primjenjivost takvog načina razmatranja književne povijesti, posebno u vezi sa različitim shvaćanjem nekih od temeljnih poetičkih i estetskih kategorija kao što su autorstvo, odnosno anonimnost autora, te originalnost u odnosu na formulaičnost usmenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
