Naslov
Fragmenti iz crkvene i svjetovne povijesti Podgorja u 19. i 20. stoljeću
(Fragments from the Ecclesial and Lay History of Podgorje in the 19th and 20th Centuries)

Autori
Holjevac, Željko

Izvornik
Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu (0582-673X) 44 (2017); 149-158

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Podgorje, Katolička crkva, narodni život, 19. stoljeće, 20. stoljeće
(Podgorje, Catholic Church, people's life, 19th century, 20th century)

Sažetak
Na temelju raspoloživih izvora i odabrane literature autor donosi neke podatke i spoznaje o nedovoljno istraženoj crkvenoj i svjetovnoj prošlosti Podgorja u modernom i suvremenom razdoblju. Podgorje je do razvojačenja 1873. i povratka Vojne krajine pod bansku vlast 1881. bilo podijeljeno između Smiljanske satnije u Ličkoj i Svetojurjevske satnije u Otočkoj pukovniji, . Samo je Karlobag bio vojni komunitet, kaštelanat i slobodna luka. Od 1809. do 1813. bilo je Podgorje pod francuskom upravom u sklopu Vojne Hrvatske kao dijela Ilirskih pokrajina, a zatim opet pod austrijskom (habsburškom) upravom. Domaći ljudi bili su Hrvati, uglavnom katolici i štokavci. Bili su to siromašni seljaci koji su u doba Vojne krajine obavljali i vojnu službu. Bavili su se obradom škrte zemlje, uzgojem stoke na velebitskim obroncima, izradom odjeće i opanaka, sječom stabala za jarbole, ribarenjem, prosjačenjem i rijetko kakvim obrtom. Žitelji uz more odijevali su se „po gradsku“, a oni u planini „po bunjevačku“, kako su 1850. pisali podgorski župnici. Između dvaju svjetskih ratova većina je Podgoraca još živjela ustaljenim pastoralnim životom prema obrascima koji su se prenosili s koljena na koljeno. Uvijek u nuždi, više gladni nego siti, oskudijevali su pitkom vodom, npr. u Cesarici, gdje je 1937. na tisuću stanovnika dolazila jedna šterna. Razvojno zaostajanje Podgorja za vrijeme monarhističke Jugoslavije nastavilo se poslije kušnji tijekom Drugoga svjetskog rata kroz dugo stajanje u mjestu za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Dovršetak izgradnje Jadranske magistrale 1965. olakšao je razvoj turizma, osobito u Karlobagu koji je dobio motel i trajektno pristanište, ali su taj razvoj ometali nedostatak pitke vode, bacanje smeća u more, divlja gradnja objekata i drugi problemi. Istodobno je politički život bio pod partijskim monopolom, Katolička crkva odvojena od države i društveno marginalizirana, a iseljavanje ljudi i pad nataliteta poprimili su kataklizmičke razmjere. U takvim prilikama Podgorje je dočekalo Domovinski rat i državno osamostaljenje Republike Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA