Naslov
Longitudinalno istraživanje odnosa perfekcionizma i akademske zanesenosti
(LOngitudinal research of perfectionism and academic flow)

Autori
Rijavec, Majda ; Tajana Ljubin Golub

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa- Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke- Knjiga sažetaka / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Sveti Martin na Muri : Jastrebarsko : Hrvatsko psihološko društvo, 2018, 127-127

ISBN
978-953-55079-7-0

Skup
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akademska zanesenost, adaptivni perfekcionizam, maladaptivni perfekcionizam, longitudinalno istraživanje
(academic flow, adaptive perfectionism, maladaptiv perfectionism, longitudinal research)

Sažetak
Dosadašnja transverzalna istraživanja pokazala su da su iskustva zanesenosti u akademskom kontekstu pozitivno povezana s adaptivnim perfekcionizmom definiranim kao postavljanje visokih standarda, a negativno povezana s maladaptivnim perfekcionizmom. No još je nejasno dovodi li veći adaptivni perfekcionizam dugoročno do povećanja akademske zanesenosti, kao i može li češće doživljavanje akademske zanesenosti dovesti do povećanja adaptivnog perfekcionizma i smanjiti maladaptivni perfekcionizam. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati odnos između akademske zanesenosti i perfekcionizma tijekom jedne akademske godine. U istraživanju je sudjelovalo 308 studenata (od toga 91% studentica) sa Sveučilišta u Zagrebu, dobi od 18 do 43 godine (M= 19, 62 ; SD= 2, 20). Primijenjeni su sljedeći instrumenti: Ullenov Švedski upitnik sklonosti zanesenosti prilagođen za mjerenje zanesenosti u akademskoj domeni i Slaneyeva APS-R Skala perfekcionizma. Instrumenti su primijenjeni na početku i na kraju akademske godine, u razmaku od devet mjeseci. Kako bi se ispitalo predviđa li perfekcionizam longitudinalne promjene u akademskoj zanesenosti i obratno korišteno je strukturalno modeliranje. Testirana su četiri modela: model stabilnosti ; kauzalni model koji pretpostavlja da adpativni perfekcionizam dovodi do povećanja akademske zanesenosti ; obrnuti kauzalni model koji pretpostavlja da akademska zanesenost dovodi do povećanja adaptivnog perfekcionizma i recipročni model koji pretpostavlja obostrani međusobni utjecaj akademske zanesenosti i perfekcionizma. Svi modeli imali su zadovoljavajuće pokazatelje pristajanja, ali se najboljim pokazao kauzalni model. Pritom je adaptivni perfekcionizam bio pozitivno povezan sa akademskom zanesenošću, dok maladaptivni perfekcionizam i akademska zanesenost nisu bili povezani. Dobiveni rezultati ukazuju na to da adaptivni perfekcionizam dovodi do povećanja akademske zanesenosti ali ne i obratno. Mogući razlog leži u tome što su za doživljaj zanesenosti potrebni i iznadprosječni izazovi i iznadprosječne vještine, pa je visoka razina vještina od ključne važnosti. Budući da je adaptivni perfekcionizam povezan s povećanom razinom ulaganja truda i učinkovitošću, vjerojatnije je da će adaptivni perfekcionisti češće dostizati i višu razinu vještina a time i stanje zanesenosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA