Naslov
Geološke, hidrogeološke i geotermijske značajke izvorišta u Topuskom
(Geological, hydrogeological and geothermal characteristics of Topusko thermal springs)

Autori
Borović, Staša ; Urumović, Kosta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
200 godina suvremenog lječilišta Topusko - Znanstveni skup "Na izvoru zdravlja" - Programska knjižica sa sažetcima izlaganja / Mosler, Domagoj - Topusko : Lječilište Topusko, 2018, 14-15

Skup
Svečana akademija i znanstveni skup "Na izvoru zdravlja"

Mjesto i datum
Topusko, Hrvatska, 23.11.2018. - 24.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
hidrotermalni sustav, termalno izvorište, održivo korištenje
(hydrothermal system, thermal springs, sustainable utilization)

Sažetak
Geološka građa okolice Topuskog uključuje, od starijih prema mlađima, sljedeće naslage: kredne klastite s vulkanitima, klastične i karbonatne sedimente gornjeg miocena te pliokvartarne i holocenske naslage. Najmlađi sedimenti prekrivaju najveći dio površine, što otežava interpretaciju dubinskih geoloških odnosa. Ipak, zna se da je izvorišno područje omeđeno trima rasjedima koji čine blok u obliku trostrane prizme, u kojem su izdignuti trijaski dolomiti (CaMg(CO3)2), što je utvrđeno bušotinama. S hidrogeološkog aspekta ti dolomiti diljem RH predstavljaju geotermalne vodonosnike. Identificirana su tri izvorišta procijenjene ukupne izdašnosti oko 25 l/s, čija temperatura se kreće u rasponu 49-55 °C, što čini Topusko najtoplijim prirodnim izvorištem termalne vode u RH. Termalna voda temperatura do 65 °C zahvaćena je bušotinama isključivo unutar spomenutog izdignutog bloka. Hidrokemijske analize ukazuju da je termalna voda zaista bila akumulirana u dolomitima jer pokazuje CaMg-HCO3 hidrokemijski facijes. Valja spomenuti i povišeni udio SO42-, čije porijeklo nije protumačeno. Ranije se smatralo da se vode zagrijavaju pod utjecajem magmatskog tijela, na temelju postojanja izdanaka bazalta u okolici. Za sada je najvjerojatnija hipoteza da se prihranjivanje vodonosnika odvija na istočnim padinama Petrove gore, u skladu sa strukturom voda se spušta na dubinu od oko 1.5 km, zagrijava se pod utjecajem geotermalnog gradijenta te izvire u izrazito propusnoj razlomljene zoni na kontaktu triju rasjeda. Određivanje područja prihranjivanja je važno kako bi se ono štitilo od uništavanja jer istjecanje iz hidrotermalnih sustava ove vrste izravno ovisi o kontinuiranom prihranjivanju, te ako se područje prihranjivanja devastira (npr. kamenolomima) krhka ravnoteža sustava može biti nepovratno narušena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA