Pregled bibliografske jedinice broj: 97263
Urbanistički razvoj hrvatskih gradova od Napoleonovog doba do pada Habsburške monarhije u europskom kontekstu
Urbanistički razvoj hrvatskih gradova od Napoleonovog doba do pada Habsburške monarhije u europskom kontekstu // Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti. Knjiga sažetaka. / Irena Kraševac, Milan Pelc, Mirjana Repanić-Braun (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2001. str. 19-20. (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 97263 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Urbanistički razvoj hrvatskih gradova od Napoleonovog doba do pada Habsburške monarhije u europskom kontekstu
Autori
Radović Mahečić, Darja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti. Knjiga sažetaka.
/ Irena Kraševac, Milan Pelc, Mirjana Repanić-Braun - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2001, 19-20.
Skup
Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2001. - 17.11.2001
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
urbanistički razvoj; Hrvatska; devetnaesto stoljeće; europski kontekst; regulatorne osnove
(urban development; Croatia; 19th century; european context; regulatory plans)
Sažetak
Urbanistička povijest između društvenih događanja i povijesti samog urbanizma tema je ovoga izlaganja. Tragove Napoleonova doba možemo usporediti sa susjednom Italijom, dok je u kasnijem razdoblju zanimljivo razlučiti utjecaje dviju vlada i dviju administracija - Austrije i Ugarske. Ekonomski i politički kontekst dovode do transformacije gradova u 19. stoljeću. U predindustrijski grad uvodi se zoning, topografski se artikuliraju centar i periferija, uređuje se prijevoz unutar grada, koncentracija radnika dovodi za sobom i probleme kolektivnog stanovanja te nastaju točni planovi širenja grada. Veliki gradovi najčešće dobivaju monumentalni gradski centar, a s druge strane mjesta za slobodno vrijeme (šetališta, umjetna jezera s brodicama, itd.) i odmor (kavane, restorani, hoteli), zgrade koje skrbe o obrazovanju, kulturi (umjetnički paviljoni, škole, ...). U tom se razdoblju u nas uređuje legislativa, izvode se katastarske izmjere i donose regulatorni planovi, urbanistički zakoni i pravila. Sedamdesetih se godina počinju osnivati statistički uredi, a osamdesetih godina tehnički uredi. Uz gradske mjernike o širenju gradova odlučuju i mješovite komisije stručnjaka i štovanih građana. O urbanizmu se u tom razdoblju mnogo i piše, i to na način da se s afirmativnih teorija postupno prelazi na praktične svakodnevne probleme. Namjeravam interpretirati opća mjesta u sklopu razvoja naših gradova tijekom 19. stoljeća, njihove specifičnosti i originalne domete, kao i začetke urbanističke misli i kritike u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
00200103
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Darja Radović Mahečić
(autor)