Naslov
Liječenje hiperlipidemije u bolesnika s vrlo visokim i ekstremno visokim rizikom u Hrvatskoj
(Management of hyperlipidemia in very high and extremely high-risk patients in Croatia)

Autori
Pintarić, Hrvoje ; Knezović Florijan, Marijana ; Bridges, Ian ; Steiner, Robert ; Zaputović, Luka ; Miličić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Cardiologia Croatica 2018 ; 13(11-12). Knjiga sažetaka. 12. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva. Zagreb, 29.11.-02.12.2018. / Ivanuša, Mario ; Čikeš, Maja ; Miličić, Davor - Zagreb : Hrvatsko kardiološko društvo, 2018, 430-431

Skup
12. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva ; 7. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara = 12th Congress of the Croatian Cardiac Society ; 7th Congress of the Croatian Association of Cardiology Nurses

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.11.2018. - 02.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
hiperlipidemija, sekundarna prevencija, kardiovaskularni događaji
(hyperlipidemia, secondary prevention, cardiovascular events)

Sažetak
Cilj: Provedena je opservacijska studija, koja je uključivala bolesnike koji su liječeni zbog hiperlipidemije u središnjoj/istočnoj Europi i Izraelu, sa svrhom procjene trenutnog liječenja povišenih vrijednosti LDL kolesterola (LDL-C). Ovdje predstavljamo podatke iz hrvatske populacije. Bolesnici i metode: U studiju su uključeni punoljetni bolesnici, koji su primali terapiju za snižavanje lipida (LLT) i kontrolirali su se kod specijalista (kardiologa/dijabetologa) ili liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni retrospektivno tijekom 12 mjeseci iz bolesničke medicinske dokumentacije. Bolesnici su podijeljeni s obzirom na kardiovaskularni rizik u dvije grupe: grupu s vrlo visokim rizikom (VHR) prema europskim smjernicama ili ekstremno visokim rizikom (EHR) prema nedavnim kriterijima američke udruge kliničkih endokrinologa (AACE). Rezultati: U okviru 4 centra uključeno je 89 bolesnika (svi bolesnici su dobivali terapiju za snižavanje lipida kao mjeru sekundarne prevencije: VHR 41/EHR 48)(Tablica 1). Svi su primali statine, kao monoterapiju: 38 VHR (92, 7%)/40 EHR (83, 3%) ili kombinaciju statina s fibratima (VHR 4, 9%/EHR 14, 6%) ili ezetimibom (VHR 2, 4%/EHR 2, 1%). Oko 70% bolesnika u obje podskupine liječeno je visokim dozama statina (atorvastatin 40-80 mg ili rosuvastatin 20-40 mg/dan). Tijekom opservacije u VHR grupi medijan vrijednosti LDL-C (Q1 ; Q3) iznosio je 2, 5 (2, 0 ; 3, 8) mmol/L u prvoj i 1, 9 (1, 6 ; 2, 4) mmol/L u zadnjoj posjeti. U grupi bolesnika s EHR odgovarajuće vrijednosti LDL-C (Q1 ; Q3) bile su 2, 4 (1, 7 ; 3, 7) mmol/L i 2, 1 (1, 5 ; 3, 1) mmol/L. Samo 17 (41, 5% ; 95% CI 26, 3-57, 9) bolesnika s VHR i 13 (27, 1% ; 15, 3-41, 9) bolesnika s EHR imali su razine LDL-C unutar ciljne razine (<1, 8 mmol/L i <1, 42 mmol/L). EHR skupina imala je niži medijan HDL-C od VHR skupine (1, 0 vs 1, 1 mmol/L, P<0, 05)(Tablica 1). Zaključak: Rezultati studije pokazuju kako unatoč mjerama sekundarne prevencije veliki broj visokorizičnih bolesnika i bolesnika s ekstremnim rizikom ima razine LDL-C koje premašuju ciljne vrijednosti preporučene u europskim i novijim AACE smjernicama. Usprkos navedenom mnogi bolesnici nisu liječeni statinima u visokoj dozi. Identifikacija bolesnika s ekstremnim rizikom i njihovih lipidnih obrazaca mogla bi povećati upotrebu visokih doza statina, samostalno ili u kombinaciji s novijim lijekovima, radi bolje kontrole povišenog LDL-C.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA