Pregled bibliografske jedinice broj: 972020
Onkraj dokumentarnoga: kreativne fotografske tehnike austrougarskih vojnika na bojištima Velikoga rata
Onkraj dokumentarnoga: kreativne fotografske tehnike austrougarskih vojnika na bojištima Velikoga rata // Konac Velikoga rata - Program rada i knjiga sažetaka / Stipančević, Mario (ur.).
Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2018. str. 10-11 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 972020 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Onkraj dokumentarnoga: kreativne fotografske tehnike austrougarskih vojnika na bojištima Velikoga rata
(Beyond documentary: creative photographic techniques used by Austro-Hungarian soldiers on the battlefields of the Great War)
Autori
Gržina, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Konac Velikoga rata - Program rada i knjiga sažetaka
/ Stipančević, Mario - Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 2018, 10-11
ISBN
978-953-7659-58-5
Skup
Znanstveni skup Konac Velikoga rata
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.11.2018. - 30.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Prvi svjetski rat, fotografija, fotografske tehnike
(World War I, photography, photographic techniques)
Sažetak
Mit o objektivnosti fotografske slike u prikazivanju događaja iz prošlosti još je i danas široko prisutan u znanstvenoj i stručnoj javnosti. Pritom se upravo Prvi svjetski rat ističe kao razdoblje tijekom kojega je medij fotografije – tada već tehnički solidno razvijen i poprilično usavršen – dobrim dijelom bio podređen „objektivnome” dokumentiranju ovoga sukoba. Veliki rat tako, usto što na više načina predstavlja prekretnicu u povijesti ratne fotografije, svjedoči i o svojevrsnome vraćanju dokumentarne istine u razvojni tijek ovoga medija, koja je uplivom umjetničkih tendencija i mogućnostima različitih intervencija u fotografsku sliku tijekom druge polovine 19. stoljeća bila ozbiljno poljuljana. Naime, nakon inicijalnoga, strogo pozitivističkoga poimanja fotografije kao izravnoga zapisa iz prirode tijekom prvih desetljeća njezine primjene – u kojima su nastale i najranije ratne snimke – na fotografije se ubrzo počinje gledati kao na rukotvorine (često i umjetnička djela) kod kojih upravo ljudsko posredovanje narušava apsolutnu istinitost cijeloga medija. Tek će prijelaz stoljeća, uvelike obilježen dokumentarnim snimkama Prvoga svjetskog rata, vratiti poljuljano povjerenje javnosti u željeni ideal autentične fotografije, koji će se u većoj ili manjoj mjeri zadržati sve do ulaska u digitalno doba. Dokumentarne snimke Velikoga rata bez sumnje čine najveći dio korpusa fotografskih dokumenata nastalih na bojištima između 1914. i 1918. godine. No, iscrpnim je proučavanjem većih cjelina sačuvanih snimaka katkad moguće opaziti i izdvojiti određen broj onih koje pozornost privlače vizualnim značajkama posve suprotnima dokumentarističkomu pristupu i težnji za istinitošću prikaza. Spomenute snimke ozbiljno zalaze u područje manipulirane fotografije, no ne s ciljem da bi nekoga zavele, odvele na stranputicu ili pak dezinformirale, nego ponajprije kako bi pokazale kreativnost u prikazivanju trenutaka iz svakodnevnoga života vojnika na bojištu. Sadržajno i zanatski ovi su primjeri svojevrsna artificijelna nadogradnja dokumentarnoga načina prikazivanja rata te istodobno svjedoče o solidnome fotografskom znanju i vještini njihovih autora. Ilustrirano brojnim primjerima, izlaganje će pokazati i objasniti različite fotografske tehnike poput duge i višestruke ekspozicije, solarizacije ili pak kombiniranoga otiskivanja, kojima su se austrougarski vojnici na europskim bojištima koristili ne bi li u trenutcima zatišja ratnih djelovanja stvorili zanimljive – šaljive, a katkad i nadrealne – fotografije, različite od strogo dokumentarne poetike ratnih snimaka toga vremena. Bez obzira na to što u njima možda nećemo naći vizualnu potvrdu događaja iz prošlosti na način koji bismo očekivali, one bez sumnje osobitim potencijalom doprinose ukupnosti slike o Velikome ratu zabilježene fotografskim putom.
Izvorni jezik
Hrvatski