Pregled bibliografske jedinice broj: 971907
Kreiranje ženskog dramskog lika u trilogiji TRI GLAVOSJEKA
Kreiranje ženskog dramskog lika u trilogiji TRI GLAVOSJEKA // Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Boris Senkera. / Čale Feldman, Lada ; Kačić Rogošić, Višnja (ur.).
Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. str. 115-124
CROSBI ID: 971907 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kreiranje ženskog dramskog lika u trilogiji TRI GLAVOSJEKA
(Creating a female character in the trilogy THREE HEAD RIPPERS)
Autori
Paprašarovski, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Boris Senkera.
Urednik/ci
Čale Feldman, Lada ; Kačić Rogošić, Višnja
Izdavač
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
115-124
ISBN
978-953-268-044-7
Ključne riječi
dramski lik, dramsko pismo, dramski autor, ženski subjekt, katastrofizam
(dramatic character, dramatic writing, dramatic author, catastrophism)
Sažetak
Kriza dramskog lika (Abirached) toliko je snažno zatresla modernistički teatar da od toga i suvremena pozornica još uvijek podrhtava i klizi, ali i prepoznaje u tom stanju svoj kreativni potencijal problematiziranjem odnosa između autora, lika, glumca, čitatelja, gledatelja. Cilj ovoga rada, koji se temelji na čitanju trilogije Tri glavosjeka, bio je istražiti načine na koje u ovome dramskom pismu Boris Senker oblikuje svoje dramske likove, kako se ti fiktivni identiteti ostvaruju u govoru, prostoru igre i međudjelovanju, te napose kako se ponašaju spram svijeta katastrofične zbilje i svijeta teatra.U ovoj analizi Senkerove trilogije posebno se istražuju tri ključna elementa na koje se autor oslanja oblikujući svoj dramski krajobraz – književnopovijesni kontekst, istraživanja o ženskom subjektu i problem dramskog pisma i autora – čime se nedvojbeno aludira na horizont čitateljeva ili gledateljeva očekivanja, ali se i distancira od onih izričaja koji istražuju i na pozornicu izravno iznose autorovo ja i njegovu intimu, kao što je to slučaj u (post)dramskom pismu Ivane Sajko.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija