Pregled bibliografske jedinice broj: 971763
"Slučaj Kamov"- Kulturno pamćenje Kamova u drami i izvedbi: preispisivanje i/ili revalorizacija
"Slučaj Kamov"- Kulturno pamćenje Kamova u drami i izvedbi: preispisivanje i/ili revalorizacija // Komparativna povijest hrvatske književnosti: Književni kanon, Zbornik radova s XX. međunarodnoga znanstvenog skupa / Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2018. str. 180-195
CROSBI ID: 971763 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Slučaj Kamov"- Kulturno pamćenje Kamova u drami i izvedbi: preispisivanje i/ili revalorizacija
(„The Kamov case“: Cultural memory of Kamov in plays and in the performance: revaluation and/or rewriting)
Autori
Gospić Županović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Komparativna povijest hrvatske književnosti: Književni kanon, Zbornik radova s XX. međunarodnoga znanstvenog skupa
Urednik/ci
Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz
Izdavač
Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Split : Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
180-195
ISBN
978-953-163-472-4
Ključne riječi
Kamov, kazališni kanon, politika sjećanja, Šnajder, Martek, Trafik
(Kamov, theatre canon, politics of memory , Šnajder, Martek, Trafik)
Sažetak
U prvom se dijelu rada raspravlja o Kamovu kao tipičnom primjeru tzv. odgođene ili zakašnjele kanonizacije. Problematizira se pitanje kanonizacije opusa naspram korpusa djela, pri čemu se ističu kvalitativno različita vrednovanja ili ocjene proze i dramskog djela. Utvrđuje se diskrepancija u kontekstu kritičkog i znanstvenog uvažavanja i revalorizacije, te nemogućnosti pozicioniranja njegova dramskog djela u kontekst hrvatskog kazališnog kanona. U drugom se dijelu rada analiziraju tri vremenski i medijalno nepodudarna i različita djela (Šnajderova drama Kamov, smrtopis, Martekova poetska agitacija i predstava Hodač kazališne skupine Trafik) koja nadilaze okvire obljetničarskog prisjećanja na zanemarenog autora, kako bi se ispitala njihova „politika sjećanja“ i utvrdilo značenje koje pridaju Kamovu kao specifično doživljenom kompleksu ili kultnom autoru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti
