Naslov
Ekološki i kršćanski odgoj u dječjem vrtiću
(Ecological and Christian education in kindergarten)

Autori
Pavlović, Romana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
30.09

Godina
2014

Stranica
41

Mentor
Bogut, Irella

Neposredni voditelj
Popović, Željko

Ključne riječi
ekologija, kršćanstvo, vjerski odgoj, ekološki odgoj, okolina
(ecology, Christianity, religious education, environmental education, environment)

Sažetak
Kršćanstvo je svojim naukom okrenuto razumijevanju i uređenju odnosa između svega stvorenog te prema tome ima bitnu poveznicu sa znanošću koja proučava odnose između organizama i sredine u kojoj žive, sa ekologijom.Vjerom se prihvaća da je Bog stvorio svemir, svijet i čovjeka ex nihilo – iz ničega. Kršćanin vjeruje da je Bog sloboda – ljubav - ništa ne zadržava za sebe, već je htio sve podijeliti s drugim te je svijet i čovjeka stvorio iz svoje ljubavi. Po toj ljubavi i čovjek je primio slobodu, slobodu odabira ; čovjeku je darovan razum i a po razumu slobodna volja, da bira Boga /dobro, ili Zlo/grijeh. Iz te slobode proizlazi i čovjekova odgovornost za sve svoje čine. Da bi se čovjeka potaklo na razmišljanje o svojim djelima, na suočavanje sa svojom odgovornošću, potrebno mu je pružiti konkretnu vrstu odgoja, ne samo u vidu osvješćivanja o očuvanju okoliša, već u cilju upoznavanja čovjeka sa samim sobom, sa njegovim dostojanstvom i njegovom ulogom kao Božji suradnik. Svrha završnog rada je istražiti poveznice između ekološkog i kršćanskog odgoja. Cilj ekološkog odgoja razumijevanje prirodnih procesa i njihove uzajamne ovisnosti te izgradnja stavova i pozitivnog odnosa prema okolišu u praksi, u akciji, u življenju. Da bi se taj cilj postigao, potrebno je da načini rada budu primjereni i učinkoviti. Također dijete doživljava sebe kao cjelinu, njegova motivacija je intrizična te ono želi samo, vlastitim djelovanjem i čitavim svojim bićem doživjeti, istražiti i otkrit svijet, i prema tome Petrović-Sočo zaključuje da naglasak treba staviti na stjecanje izravnog iskustva, na ''iskustva iz prve ruke'', na samostalno i spontano otkrivanje svijeta koje počinje u prirodnoj znatiželji, nastavlja se u dječjim akcijama praćenim čuđenjem i završava poznatim AHA doživljajem. Na taj način potičemo intelektualnu kompetenciju djeteta. S obzirom da je dijete aktivan konstruktor svog znanja kojeg dopunjuje i korigira u socijalnoj interakciji s drugom djecom i odraslima, od odgoitelja se kao prenositelja znanja očekuje stvaranje primjerenog okoliša koji će izazivat dijete na promatranje, postavljanje hipoteza, ispitivanje, istraživanje, eksperimentiranje, rješavanje problema i socijalnu interakciju. Da bi razumjeli razloge zašto je kršćanski odgoj bitan za cjeloviti razvoj djeteta, potrebno je sagledati teološko-katehetsko ishodišta takvog odgoja. M. Montessori predškolsku dob kvalificira religiozno osjetljivim razdobljem. I za Hoblaja je dijete ćutilno biće koje je svoj odgoj, preko svojih osjetila, još započelo u kolijevci. Dijete je stvaralačko biće, sustvaratelj u odnosu na Boga. U završnom radu je prikazan primjer rada s djecom pred košarom javorovih listova gdje se promatranjem, osluškivanjem djeluje na djetetova osjetila pomoću kojih dolazi do razvoja djetetove duhovnosti. Također, šarenilo lišća, njegov izgled, raznolikost omogućuje djetetu čuđenje i divljenje ta ga uz pomoć poticajnih pitanja odgojitelja može uputiti na Stvoritelja. Temelj koncepcije ovog programa vjerskog jest tjelesno-duševno jedinstvo ljudske osobe. Prema tome kršćanski odgoj je koncipiran kao pomoć djetetu, kako bi ono vlastitim sposobnostima učilo uspješno živjeti u životu. -34). U identifikaciji sa stvarima i procesima izvan njegove osobnosti, dijete će iskusiti nešto od onoga što je već u njemu: rast i razvoj djeteta (čovjeka) može se usporediti sa sjemenkom suncokreta, njezinim mirovanjem u zemlji, klijanjem, probijanjem i rastom iznad površine zemlje, odrastanjem, pupanjem, listanjem, cvjetanjem, zrenjem, itd. Jer kao što smatra Hoblaj: ''svaki život se događa tako da ukazuje na nešto više od onoga što je na biokemijskoj razini.''

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA