Pregled bibliografske jedinice broj: 970766
Što je ( i zašto) prešutjela hrvatska književna historiografija?
Što je ( i zašto) prešutjela hrvatska književna historiografija? // Nepomireno društvo-nepomirena pamćenja. Doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra
Zagreb : Sarajevo: Synopsis ; Franjevački institut za kulturu mira u Splitu, 2018. str. 79-92 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 970766 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što je ( i zašto) prešutjela hrvatska književna
historiografija?
(What the croatian literary historiograhy did'nt
talk about and why ?)
Autori
Bošković, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Nepomireno društvo-nepomirena pamćenja. Doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra
/ - Zagreb : Sarajevo : Synopsis ; Franjevački institut za kulturu mira u Splitu, 2018, 79-92
ISBN
978-953-7968-83-0
Skup
Međunarodna znanstvena konferencija Nepomireno društvo - nepomirena pamćenja: doprinos prevladavanju nepomirenih pamćenja hrvatskog naroda ad intra/ad extra
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.05.2016. - 28.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Pamćenje ; sjećanje ; zaborav ; književna historiografija
(memory ; remembrance ; oblivion ; literary historiography)
Sažetak
Pamćenje, memorija, sjećanje i zaborav imaju osobito značenje u čovjekovom životu. Izvorište im je u potrebi da se vlastitoj (povijesnoj) egzistenciji podari smisao. Kompleksima svojih sadržaja i značenja stoga su podjednako zanimljivi filozofiji, sociologiji, antropologiji, književnosti te nizu drugih znanst-venih disciplina. Dok se pod pamćenjem predmnijeva proces usvajanja određenih sadržaja, a pod pojmom memorije svijest o njihovoj ulozi u životima pojedinaca ili cijelih zajednica, zaborav se defi-nira procesom u kojem su određeni sadržaji 'uspomenskog kapitala' izgubili dio smisla, pa tako i značenje u čovjekovom životu ili životu zajednice. Uz prirodni zaborav, kao proces uvjetovan postup-nim odumiranjem ili slabljenjem čovjekovih mentalnih funkcija, najčešće se spominje kulturalni zaborav koji, u svojemu svjesnom obliku, predstavlja namjerno prešućivanje određenih sadržaja i činjenica sa svrhom njihova brisanja iz svijesti pojedinca ili sredine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti