Pregled bibliografske jedinice broj: 970597
Pripremanje za tekst o fotografiji
Pripremanje za tekst o fotografiji // Vlado Martek. Pripremanje za fotografiju / Preparing for Photography / Pašić, Jelena ; Dražić, Rafaela ; Križić Roban, Sandra (ur.).
Zagreb: Ured za fotografiju, 2018. str. 4-33
CROSBI ID: 970597 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pripremanje za tekst o fotografiji
(Preparing for a Text on Photography)
Autori
Križić Roban, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Vlado Martek. Pripremanje za fotografiju / Preparing for Photography
Urednik/ci
Pašić, Jelena ; Dražić, Rafaela ; Križić Roban, Sandra
Izdavač
Ured za fotografiju
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
4-33
ISBN
978-953-58679-6-8
Ključne riječi
konceptualna umjetnost, fotografija, rodoslovno stablo fotografije, izvedba fotografije, Vlado Martek, arhiv
(conceptual art, photography, family tree of photography, performativity of photography, Vlado Martek, archiv)
Sažetak
Umjetničku praksu Vlade Marteka karakteriziraju različiti počeci, raspoređeni od 1966. (pjesme), preko umjetničkog ponašanja (1968.), plakatnih pjesama (1970.) nadalje. Na tragu prihvaćanja umjetnosti kao otvorenog polja u kojem umjetnik može raditi ono što misli da treba raditi, te usvajanjem fluxusovskog principa djelovanja kojim se ne stvara razlika između umjetnosti i života, i u sklopu kojeg su svakodnevica, rutina i banalnost legitimni načini umjetničkog izražavanja, Martek od sredine 1960-ih nadalje eksperimentira i istražuje razne medije. Pritom djelomično otkriva društvenu okolinu i fizionomiju kulture u sklopu koje djeluje, nadovezujući se na pojedine koncepte koje su svojevremeno inicirali članovi Gorgone te ih razvijajući izvan granica standardne produkcije i utjecaja institucija, političara i sudionika takozvane glavne struje. Kroz djelovanje Grupe šestorice autora i individualnu praksu referirao se na društvenopolitički sistem, uz ostalo atmosferu neshvaćanja i oportunizma čiju realnost nije dokumentirao već obilježavao riječima, ponašanjem, performansima, slikama, kolažima, stvarajući pod utjecajem literature, teorije umjetnosti i filozofije. Fotografija u njegovom opusu ima posebno mjesto, prvenstveno jer je “najbliža riječima”, kako sam kaže, bliska poeziji i automatskom pismu kako ga definira Breton, detektirajući “prodor Realnoga u jezik”. I automatsko pismo i fotografiju povezuje mécanisme pensant – misleći mehanizam čiji se autori “uključuju” poput aparata, nesvjesno generirajući tekst ili sliku. U jednom trenutku Martek fotografije počinje upotrebljavati kao gotove pjesme, nad-sadržaj, prihvaćajući njihovu nestalnu prirodu i sposobnost da funkcioniraju kao podloga i predmet, kao trag, a ne kao dokaz. Raznovrsnim postupcima – kolažiranjem, pisanjem, dodavanjem predmeta, cijepanjem, rezanjem i preokretanjem – uglavnom se posvećuje dimenziji vremena. Naime, Marteka ne zanima prostor u fotografiji ; prostor je stvarno mjesto u kojem boravi i njime prolazi, noseći fotografiju u novčaniku, stavljajući je na bicikl, travu ili pijesak. Prostor je misaoni okvir sačinjen uz ostalo i od prolaznosti, jedne od temeljnih karakteristika vremena koje ga zanimaju i koje razmatra u svojim radovima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Likovne umjetnosti
Napomena
Rad paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku ; recenzija domaćeg i inozemnog stručnjaka.
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Sandra Križić Roban
(autor)