Naslov
Prostorna distribucija zaposlenosti i nezaposlenosti kao pokazatelj diferenciranosti na prostoru Hrvatske
(Spatial distribution of employment - unemployment, a an indicator of differentiation in Croatian territory)

Autori
Feletar, Dragutin ; Glamuzina, Martin

Izvornik
Podravina (1333-5286) 2 (2002); 5-42

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni, znanstveni

Ključne riječi
zaposlenost; nezaposlenost; prostorna diferencijacija; monocentrizam; policentrizam; tranzicija
(employment; jobless/unemployment; spatial differentiation; monocentrism; policentrism; transition)

Sažetak
Jedan od središnjih problema u procesu tranzicije Hrvatske jeste razmjerno naglo smanjivanje zaposlenosti, a povećanje nezaposlenosti. U razdoblju od 1990. do 2001. godine zaposlenost (u pravnim osobama) smanjena je od 1, 568.000 na 1, 050.000, a nezaposlenost povećana od oko 161.000 na blizu 400.000 ljudi. Sa stopom nezaposlenosti od oko 22 posto Hrvatska je u samom vrhu tablice među tranzicijskim zemljama. U članku se analizira prostorni raspored zaposlenosti i nezaposlenosti u svim općinama i gradovima (njih 53) u Hrvatskoj. Za sve jedinice lokalne samouprave izračunat je lokacijski kvocijent zaposlenosti, broj stanovnika na jednog zaposlenog, kao i odnos nezaposlenih prema broju zaposlenih. Na temelju tih pokazatelja izvršena je pripadajuća prostorna diferencijacija (pa i regionalizacija) općina i gradova u Hrvatskoj. Tipu poljoprivrednih općina (LQ zaposlenosti manji od 400) pripada 324 ili 8, 5 posto lokalnih jedinica, tipu poljoprivredno-industrijskih općina (LQ od 401 do 600) 67 ili 12, 2 posto, tipu industrijsko-poljoprivrednih općina (LQ od 601 do 800) 56 ili 10, 1 posto, tipu industrijskih općina (LQ od 801 do 999) 40 ili 7, 2 posto, tipu industrijsko-poduzetničkih općina (LQ od 1000 do 1300) 44 ili 8 posto te tipu poduzetničko-industrijskih općina (LQ veći od 1301) 22 ili 4 posto. Prostorni raspored ovih tipova općina može biti dobra osnovica za promišljanje i planiranje gospodarskog i društvenog razvoja Hrvatske. U apsolutnom broju nezaposlenosti je u Hrvatskoj veća u gradovima nego u ruralnim naseljima. Međutim, u gradovima ipak živi manje nezaposlenih u odnosu na broj zaposlenih. Formalno je, dakle, relativna nezaposlenost veća na selu (što donekle dovodi u pitanje vjerodostojnost pojave i podataka). U 123 gradske općine u Hrvatskoj živi čak 87, 5 posto svih zaposlenih te 79 posto svih nezaposelenih. U ruralnim općinama živi samo 12, 5 posto svih zaposlenih, ali čak 21 posto svih nezaposlenih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA