Pregled bibliografske jedinice broj: 969719
Pisac u egzilu, egzil u romanu: ispisivanje egzila u prozi Bore Ćosića i Davida Albaharija
Pisac u egzilu, egzil u romanu: ispisivanje egzila u prozi Bore Ćosića i Davida Albaharija // Komparativni postsocijalizam. Slavenska iskustva / Kolanović, Maša (ur.).
Zagreb: Zagrebačka slavistička škola ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. str. 227-241
CROSBI ID: 969719 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pisac u egzilu, egzil u romanu: ispisivanje egzila u prozi Bore Ćosića i Davida Albaharija
(A Writer in an Exile, an Exile in a Novel: Writing Out the Exile in the Prose of Bora Ćosić and David Albahari)
Autori
Šakić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Komparativni postsocijalizam. Slavenska iskustva
Urednik/ci
Kolanović, Maša
Izdavač
Zagrebačka slavistička škola ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2013
Raspon stranica
227-241
ISBN
978-953-175-475-0
Ključne riječi
D. Albahari, B. Ćosić, egzil, identitet, pisanje, intelektualac
(D. Albahari, B. Ćosić, exile, identity, writing, intellectual)
Sažetak
Rad se bavi dijelom književnih opusa Davida Albaharija i Bore Ćosića s naglaskom na njihovoj poziciji „nepripadanja“ matičnoj i stranoj zemlji i analizom teme egzila u njihovim romanima. Biografije su im snažno obilježila kretanja preko državnih granica devedesetih godina što se odrazilo i na pisanje koje je nakon egzila doživjelo temeljitu promjenu preobrazivši temu egzila u ključni poetički problem pisanja. Cilj rada je pokazati kako romani o izgnanstvu zahtijevaju da ih se promatra kao romane o pisanju samom sukladno usvojenoj naratološkoj perspektivi i razlikovanju povijesti života od književnih povijesti. Samoća i gubitak identiteta u stranoj zemlji interpretira se kao praznina papira te svijet o kojem se pripovijeda može biti samo svijet sastavljen od rečenica. Osim toga, rad se osvrće na temu egzila i njezin tretman u svjetskoj književnosti te na stalna mjesta egzilantskog pisanja u motivima rata, jezika i granica. Pojam egzila se dovodi u vezu s društvenom ulogom pisca kao intelektualca i poistovjećivanju autora i lika pisca na tržištu knjige. U zaključku, egzil se u pisanju svodi na gubitak identiteta, pražnjenje vlastitog „ja“ i ulazak u pisanje koje je bez spola, roda, etničkih, rasnih i konfesionalnih odrednica. Posljednje izgnanstvo uvijek je brisanje prisutnosti i napuštanje vlastitog teksta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA