Pregled bibliografske jedinice broj: 969434
O semantičko-pragmatičkoj uvjetovanosti alternacije akuzativnih i genitivnih direktnih objekata
O semantičko-pragmatičkoj uvjetovanosti alternacije akuzativnih i genitivnih direktnih objekata // Riječki filološki dani, Zbornik radova s Jedanaestog znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Rijeci od 24. do 26. studenog 2016. / Badurina, Lada ; Palašić, Nikolina (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018. str. 91-105 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 969434 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O semantičko-pragmatičkoj uvjetovanosti alternacije akuzativnih i genitivnih direktnih objekata
(On semantic-pragmatic conditioning of accusative and genitive direct object alternations)
Autori
Belaj, Branimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Riječki filološki dani, Zbornik radova s Jedanaestog znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanoga u Rijeci od 24. do 26. studenog 2016.
/ Badurina, Lada ; Palašić, Nikolina - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018, 91-105
ISBN
978-953-7975-69-2
Skup
Riječki filološki dani 11.
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 24.11.2016. - 26.11.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
direktni objekt u akuzativu, direktni objekt u genitivu, dijelni genitiv, slavenski genitiv, određenost, neodređenost
(accusative direct object, genitive direct object, partitive genitive, slavic genitive, definiteness, indefiniteness)
Sažetak
U jezikoslovnoj je kroatistici dobro poznata činjenica da dijelni i slavenski genitiv direktnim objektom čini njihova obvezna alternacija s prototipnijim akuzativnim konstrukcijama, što je dokaz da akuzativne i genitivne objektne konstrukcije dijele istu semantičku bazu. No kako gramatika simbolizira značenje, alternacija dvaju padeža ukazuje i na neke semantičko-pragmatičke razlike između tih konstrukcija. Temeljna se razlika tiče opreke određenost / neodređenost, pri čemu je određenost svojstvena akuzativnim objektnim referentima, a neodređenost genitivnim. Od hrvatskih gramatika u kontekstu rasprave o dijelnom genitivu tu razliku spominju Silić i Pranjković (2005: 300), a u jezikoslovnoj serbistici među prvima joj je pozornost posvetila Ivić (1983). U ovom će se radu ta opreka detaljnije analizirati metodom kognitivne gramatike (Langacker 1987, 1991, 2008 ; Taylor 2002 ; Radden i Dirven 2007) te će se uspostaviti veza između koncepata neomeđenosti, homogenosti i stežljivosti i značenja dijelnosti i neodređenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
