Naslov
Subjektivna dobrobit adolescenata u kontekstu različitih sociodemografskih obilježja
(Subjective well-being of adolescents in the context of different socio-demographic characteristics)

Autori
Rajhvajn Bulat, Linda ; Sušac, Nika ; Rezo, Ines ; Kožljan, Petra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke / Brajša-Žganec, Andreja ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Jasrebarsko : Naklada Slap, 2018, 212-212

ISBN
978-953-55079-7-0

Skup
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
subjektivna dobrobit, adolescenti, roditelji, zadovoljstvo životom, sociodemografska obilježja
(subjective well-being, adolescents, parents, life satisfaction, sociodemographic characteristics)

Sažetak
Subjektivna dobrobit definira se kognitivnom i afektivnom evaluacijom osobe vlastitog života (Diener, Lucas i Oshi, 2002), odnosno njegovih različitih aspekata (npr. koliko je mlada osoba zadovoljna svojim odnosima s roditeljima i prijateljima, uvjetima života, količinom sreće koju ima u životu, mogućnostima koje ima, svojim zdravljem i izgledom i dr.). U dosadašnjim istraživanjima se nerijetko potvrdilo kako upravo subjektivna dobrobit (u odnosu na objektivnu) ima veći značaj u predviđanju psihosocijalnog funkcioniranja adolescenata. Cilj ovog rada je utvrditi postoje li razlike u ukupnoj subjektivnoj dobrobiti, kao i njenim pojedinim segmentima, s obzirom na različita sociodemografska obilježja adolescenata (kao što su spol, vrsta srednjoškolskog programa, mjesto prebivališta, obrazovanje, radni i bračni status roditelja te percepcija materijalnih mogućnosti obitelji). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize“, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Za potrebe ovog izlaganja korišteni su podaci dobiveni samoprocjenom 1101 učenika prvih razreda srednje škole iz šest županija središnje Hrvatske. Korišten je dvo- etapni neproporcionalno stratificirani klaster uzorak, a sudionici su bili u dobi od 14 do 17 godina (M = 15, 18 ; SD = 0, 511), pri čemu je u uzorku bilo 51% mladića. U svrhu ispitivanja subjektivne dobrobiti primijenjen je Upitnik subjektivne dobrobiti (Rees, Goswami i Bradshaw, 2010). Rezultati pokazuju kako veću subjektivnu dobrobit imaju mladići, mladi koji odrastaju u cjelovitim obiteljima (roditelji su im u braku ili izvanbračnoj zajednici) te oni mladi koji procjenjuju da njihova obitelj ima prosječne ili iznadprosječne materijalne mogućnosti. Također, varijable radnog statusa roditelja te vrste škole značajne su za razlikovanje pojedinih segmenata subjektivne dobrobiti. U raspravi rezultata naglasak će se staviti na potencijalne interakcije između prikazanih sociodemografskih varijabli te kako dobivene razlike mogu imati implikacije na praktični rad s adolescentima, u svrhu promicanja njihove subjektivne dobrobiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

Napomena
Domaća konferencija

POVEZANOST RADA