Pregled bibliografske jedinice broj: 969032
Fran Gundrum Oriovčanin kao najplodonosniji zapisivač usmene književnosti križevačkog kraja
Fran Gundrum Oriovčanin kao najplodonosniji zapisivač usmene književnosti križevačkog kraja // Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici / Rudan, Evelina ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ; Hrvatsko filološko društvo, 2018. str. 267-281
CROSBI ID: 969032 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fran Gundrum Oriovčanin kao najplodonosniji zapisivač usmene književnosti križevačkog kraja
(Fran Gundrum from Oriovac as the most successful writer of oral literature from the Križevci region)
Autori
Baran, Tanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Tragovi tradicije, znakovi kulture. Zbornik u čast Stipi Botici
Urednik/ci
Rudan, Evelina ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Hrvatsko filološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2018
Raspon stranica
267-281
ISBN
978-953-169-379-0
Ključne riječi
Križevci, usmena književnost, Fran Gundrum Oriovčanin, 19. i 20. stoljeće, rukopisi, pjesme, pripovijetke
(Križevci, Oral Literature, Fran Gundrum from Oriovac, 19th and 20th Centuries, handwritings, poems, stories)
Sažetak
U radu se tematiziraju dva obimna usmenoknjiževna rukopisa iznimno važnog, a donedavno zaboravljenog hrvatskoga kulturnog radnika i zapisivača usmene književnosti Frana Gundruma Oriovčanina, uglednoga liječnika koji je najveći trag u svojem svestranom djelovanju krajem 19. i početkom 20. stoljeća ostavio u Križevcima. Želi se dokazati da je obrazovan i za opće dobro odgojen kulturni entuzijast Gundrum, potaknut pojedincima i kulturnim ustanovama koje su pozivale na zapisivanje usmenoknjiževne građe u 19. stoljeću, uspješno odgovorio na te poticaje i stvorio dva vrijedna usmenoknjiževna rukopisa u križevačkim selima. Pretpostavke ovoga rada odnose se na činjenicu da je usmena književnost u križevačkome kraju u 19. i početkom 20. stoljeću bilježena, da je u tome vremenu križevački kraj dobio petnaestak manjih ili većih rukopisnih zbirki koje se po metodologiji stvaranja i sadržaju uklapaju u cjelokupan usmenoknjiževni korpus hrvatske književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Kroatologija
