Pregled bibliografske jedinice broj: 968959
Prava živog svijeta i etičnost čovjekova djelovanja prema prirodnom svijetu
Prava živog svijeta i etičnost čovjekova djelovanja prema prirodnom svijetu // Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, 56 (2018), 212; 193-226 doi:10.5673/sip.56.3.1 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 968959 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prava živog svijeta i etičnost čovjekova
djelovanja prema prirodnom svijetu
(The Rights of the Living World, Ethical Principles
and Human Attitudes Toward the Natural Environment)
Autori
Trako Poljak, Tijana ; Cifrić, Ivan ; Bukvić- Letica, Antonija ; Tomić, Tea
Izvornik
Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja (1846-5226) 56
(2018), 212;
193-226
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
antropocentrizam ; ekocentrizam ; prava životinja ; egalitarizam ; deontološka etika
(anthropocentrism ; ecocentrism ; animal rights ; egalitarianism ; deontological ethics)
Sažetak
Ekološki problemi suvremenog društva ne mogu se niti pokušati razumjeti niti rješavati bez dubljeg razumijevanja etičkih principa koji vode donošenje odluka uključenih aktera. Odnosom čovjeka prema okolišu, a time i njegovim praktičnim djelovanjem prema živom i neživom svijetu koji ga okružuje, upravljaju etički principi koji potpadaju pod antropocentričke i eko/biocentričke orijentacije. Cilj je rada istražiti etičke perspektive hrvatskih građana/ki prema živom svijetu, i to kroz njihovu percepciju: 1) prava živih bića na život i 2) motiva čovjekove brige za živi svijet (biljke i životinje). U teorijskom dijelu rada ideja „prava živog svijeta na život“ određuje se kroz tri postojeća dominantna pristupa: (biološki) egalitarizam, antropocentrički ekscepcionalizam (čovjekova dominantnost) i borba vrsta za opstanak (prirodna kompetitivnost). Nadalje, „motivi čovjekova postupanja prema živom svijetu“ definiraju se kroz četiri ključna etička pristupa: deontološka etika (etika dužnosti), utilitarna etika (etika korisnosti), etika emotivnosti (osjećaji) i situacijska etika (okolnosti). U metodološkom dijelu rada prikazani su rezultati empirijskog istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana/ki (2014. ; N = 1000). Rezultati pokazuju da u svijesti većine ispitanika prevladava: 1) egalitarizam kao pravo na život (životinjske vrste imaju jednako pravo na život kao i čovjek) i 2) deontološka etika kao motiv čovjekova postupanja prema živom svijetu, s time da postoje određene statistički značajne razlike s obzirom na ispitana sociodemografska obilježja. Na kraju se daje i kraća usporedba dobivenih rezultata s rezultatima ranije provedenih istraživanja na užoj studentskoj populaciji (2005., 2007., 2010.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus