Pregled bibliografske jedinice broj: 968823
Globalizacija, promocija izvoza i supstitucija uvoza
Globalizacija, promocija izvoza i supstitucija uvoza // Sudbina otvorenih granica / Šundalić, Antun ; Zmaić, Krunoslav ; Sudarić, Tihana ; Pavić, Željko ; Janković, Dejan ; Dremel, Anita ; Krivokapić, Nataša ; (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 209-220 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 968823 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Globalizacija, promocija izvoza i supstitucija uvoza
(Globalization, Export Promotion and Import Substitution)
Autori
Koški, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Sudbina otvorenih granica
/ Šundalić, Antun ; Zmaić, Krunoslav ; Sudarić, Tihana ; Pavić, Željko ; Janković, Dejan ; Dremel, Anita ; Krivokapić, Nataša ; - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 209-220
ISBN
978-953-314-111-4
Skup
Globalizacija i regionalni identitet 2018: Sudbina otvorenih granica
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.2018. - 15.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Globalizacija, promocija izvoza, supstitucija uvoza, mlada industrija, ekonomski razvoj ;
(Globalization, export promotion, import substitution, infant industry, economic development ;)
Sažetak
Rastuća globalizacija i sve slobodnije međunarodno kretanje rada i kapitala potiče zemlje sudionice međunarodne trgovine na specijalizaciju u određenim gospodarskim djelatnostima. Ako se zemlja specijalizira u proizvodnji robe ili u pružanju usluge s niskom dodanom vrijednošću, to će za nju značiti dugoročnu osuđenost na nisku proizvodnost te s tim u svezi nisku realnu nadnicu i nizak životni standard njezinih stanovnika. Da bi izbjegla ovu situaciju, zemlja mora razvijati industriju s visokom dodanom vrijednošću. No industrijalizacija se ne događa stihijski. Ako privatni sektor to ne može učiniti, tada država mora potaknuti razvoj industrije. S motrišta međunarodnih ekonomskih odnosa, preciznije odnosa izvoza i uvoza, na raspolaganju su joj dvije strategije: promocija izvoza i supstitucija uvoza. U ovome radu istražuju se prednosti i nedostaci obiju strategija, ali i mogućnost njihove međusobne komplementarnosti u okviru gospodarskoga sustava Republike Hrvatske. Naime, iako se često promatraju kao suprotstavljene, promocija izvoza i supstitucija uvoza mogu biti i komplementarne strategije. Također, supstitucija uvoza ne mora biti suprotstavljena ideji slobodne trgovine. Rezultati istraživanja pokazuju da je sasvim poželjno koristiti i jednu i drugu strategiju. Njihovom kombinacijom moguće je brže ostvariti proizvodnju s visokom dodanom vrijednošću i u konačnici visok životni standard ljudi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
