Pregled bibliografske jedinice broj: 968373
Svečana sveta borba: prisvajanje, prijepori i performativnost Gundulićeve slave
Svečana sveta borba: prisvajanje, prijepori i performativnost Gundulićeve slave // Tranzicija i kulturno pamćenje : zbornik radova s istoimenog međunarodnog znanstvenog simpozija održanog 26. i 27. studenog 2015. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu / Karlić, Virna ; Šakić, Sanja ; Marinković, Dušan (ur.).
Zagreb: Srednja Europa, 2017. str. 407-419 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 968373 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Svečana sveta borba: prisvajanje, prijepori i performativnost Gundulićeve slave
(Holly commemorative battle: appropriation, conflicts and performativity in "Gundulić's festival")
Autori
Protrka Štimec, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Tranzicija i kulturno pamćenje : zbornik radova s istoimenog međunarodnog znanstvenog simpozija održanog 26. i 27. studenog 2015. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
/ Karlić, Virna ; Šakić, Sanja ; Marinković, Dušan - Zagreb : Srednja Europa, 2017, 407-419
ISBN
978-953-7963-62-0
Skup
Međunarodni znanstveni simpozij Tranzicija i kulturno pamćenje
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.11.2015. - 27.11.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatska književnost, komemorativne prakse, hrvatsko-srpski odnosi, Ivan Gundulić, kulturalni sveci, kanon,
(Croatian literature, commemorative practices, Croatian Serbian relations, Ivan Gundulić, cultural saints, canon)
Sažetak
Komemorativne ceremonije posvećene Ivanu Gunduliću u drugoj polovici 19. stoljeća pokazuju promjenu u održavanju statusa i funkciji koju kanonski autor dobiva u zajednici. Autonomizacija književnog polja i raslojavanje političke sfere utječu i na organizaciju, diskurs i domete „Gundulićeva slavlja“ u drugoj fazi njegove kanonizacije. Dok je na prvoj komemoraciji (Zagreb 1838) ovaj autor slavljen prvenstveno kao reprezentativni, kanonski pisac i uporište historizacijskog procesa, krajem stoljeća se diskurs javnih proslava odvaja od argumentacije svojstvene književnom polju. Nakon što je ranije njegovo identifikacijsko mjesto u književnom i društvenom polju utvrđeno, Gundulić kao kanonski autor i izniman segment „iskoristive prošlosti“ (A. Smith) sudjeluje u proizvodnji povlaštenih mjesta sjećanja (P. Nora), zadržavajući status amblema na stijegu nacionalnog pokreta. Istovremeno, kroz aproprijacije hrvatske i srpske zajednice, kanalizira postojeće ambivalencije u proizvodnji nacionalnog Drugog te usmjerava redistribuciju simboličkog, kulturnog i političkog kapitala koji se akumuliraju na kraju stoljeća, pokazujući kako se najveći intenzitet u narativizaciji nacije (H. Bhabha) zbiva na rubovima koje dohvaća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
