Pregled bibliografske jedinice broj: 968171
Demografski depresivna područja u Hrvatskoj: kakva treba biti populacijska politika?
Demografski depresivna područja u Hrvatskoj: kakva treba biti populacijska politika? // Zbornik Matice srpske za društvene nauke (167) / prof. dr. Bukvić, Rajko (ur.).
Novi Sad: Matica srpska, 2018. str. 687-699 doi:10.2298/ZMSDN18667687M (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 968171 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demografski depresivna područja u Hrvatskoj: kakva treba biti populacijska politika?
(Demographically depressed areas in Croatia: what should population policy be like?)
Autori
Mrđen, Snježana ; Marić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik Matice srpske za društvene nauke (167)
/ Prof. dr. Bukvić, Rajko - Novi Sad : Matica srpska, 2018, 687-699
Skup
6. simpozijum Akademik Berislav Beta Berić: primeri dobre prakse u populacionoj politici i planiranju porodice
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 13.11.2018. - 14.11.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
starenje stanovništva, model demografski depresivnih područja, populacijska politika, naselja, Hrvatska
(population aging, model of demographically depressed areas, population policy, settlements, Croatia)
Sažetak
Starenje stanovništva, uz ukupnu depopulaciju, predstavlja najznačajniji demografski proces u Republici Hrvatskoj koju obilježava visok stupanj ostarjelosti. S obzirom na regionalne različitosti unutar države, uočeno je da je proces starenja velikih razmjera, ali s različitim vrijednostima pokazatelja demografske starosti. Cilj rada jest izdvojiti naselja u Hrvatskoj gdje je prirodno kretanje negativno, područja koja su demografski devitalizirana, demografski ostarjela, odnosno demografski depresivna područja. Primjerice, prosječna starost stanovništva je na razini Hrvatske prema rezultatima popisa 2011. godine iznosila 42 godine, dok je stanovništvo u 12% naselja bilo demografski staro 60 i više godina. Radi se o naseljima u kojima je došlo do inverzije starosne piramide, gdje gotovo da i nema zrelih i mlađih dobnih skupina stanovništva. Neke starosne grupe su potpuno izostale. Dokumenti populacijske politike koje je usvojila Vlada Hrvatske uglavnom se ne bave stanovništvom u demografski ostarjelim područjima. Naglasak je stavljen na povećanje rađanja te je briga o stanovništvu takvih naselja uglavnom prepuštena jedinicama lokalne samouprave. Poznato je da osobe u dobi iznad 60 godina života trebaju u pravilu četiri puta više zdravstvene skrbi nego ostatak populacije. Na temelju 11 definiranih varijabli izveden je model demografski depresivnih područja. Primjenom GIS alata izvedene su analize udaljenosti demografski ostarjelih naselja od zdravstvenih centara, čime je utvrđena (ne)izoliranost takvih naselja prema zadanom standardu udaljenosti. U konačnici su predložene određene mjere populacijske politike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Geografija
