Naslov
Plemeniti Ožegovići i dični Kozulići: genealogija dobročinstva
(Noble Ožegovići and glorious Kozulići: genealogy of charities)

Autori
Pavlović, Eduard ; Pešić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
18. znanstveno-stručni skup RIJEKA I RIJEČANI U MEDICINSKOJ POVJESNICI ZBORNIK SAŽETAKA / - Rijeka : Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture, 2018, 25-25

ISBN
978-953-7957-70-4

Skup
XVIII. znanstveni skup Rijeka i Riječani u medicinskoj povjesnici

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 09.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ožegović, Kozulić, dobročinstvo
(Ožegović, Kozulić, charity)

Sažetak
Dobrota je osnova ljudske prirode. Nastojalo se pratiti činove dobročinstva članova dviju poznatijih starih hrvatskih obitelji od vremena njihove povijesne pojave do najnovijeg doba. Iščitavaju se određene ciljane publikacije i izdvajaju osobe koje neprijeporno pripadaju određenim obiteljima ; popisuju se njihove aktivnosti - napose one sa znakovima dobročinstva. Prikazuje se hrvatska plemićka obitelj Ožegović čiji rodočelnik je vojvoda Andrija Ožeg Barlabaševački ( 1496-1526 ). Kasniji potomak Mirko ( r. 1775.) kao senjsko- modruški biskup utemeljuje zavod za smještaj i školovanje siromašne djece koje se po njemu naziva Ožegovićanium. Ujedno se prikazuje i hrvatska građanska obitelj Kozulić čije se obiteljsko ime prvi put spominje 1480. godine u Malom Lošinju. Kazimir Kozulić ( 1809.-1888.). kao imućni brodovlasnik i posjednik svu svoju ostavštinu ostavlja riječkim redovnicima ( augustincima, franjevcima i kapucinima ) te redovnicama i riječkim siromasima. Njegova pranećakinja Marija Kozulić (1852.-1922.) zarana uočila svu moralnu i materijalnu bijedu napuštenih i nezbrinutih, napose djevojčica ; 1895. osniva Zavod Presvetog Srca Isusova za žensku mladež te dječji vrtić. Raspraviti je koliko je u razvidnoj genealogiji dobročinstva u plemićkoj obitelji Ožegović i građanskoj obitelji Kozulić moglo utjecati i slijedeće : bogatstvo, količina slobodnog vremena, znanstvena tradicija , kvalitetan odgoj i naobrazba u mladosti, raspoložive biblioteke, slobodan izbor profesije itd. Možda je danas, u vremenu profita i konzumerizma, ukazivanje na moguću genealogiju dobročinstva još samo jedna od potvrda ( parafrazirajući Scotta Pecka ) da vrijeme i prostor postoje da bismo kroz njih putovali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA