Naslov
Talijanska čitanja hrvatske ranonovovjekovne književnosti
(Italian readings of Croatian Early Modern Literature)

Autori
Delbianco, Valnea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Hrvatska književnost u susjedstvu

Urednik/ci
Biletić, Boris Domagoj

Izdavač
Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika Pula

Grad
Pula

Godina
2017

Raspon stranica
38-46

ISBN
978-953-6858-71-2

Ključne riječi
Marulić, Držić, Gundulić, talijanska čitanja
(Marulić, Držić, Gundulić, Italian readings)

Sažetak
U radu su istražena talijanska čitanja djela trojice autora starije hrvatske književnosti: Marka Marulića, Marina Držića i Ivana Gundulića, čiji životopisi i opusi svjedoče o poznavanju latinskoga i talijanskog jezika, klasične i talijanske književnosti te talijanske kulture njihova vremena. Civilizacijski dosezi susjedne kulture bili su im dobro poznati: knjige su u njihove knjižnice dolazile iz Mletaka, Ancone, Rima, Napulja, Siene i drugih talijanskih gradova, a svoja su djela tiskali na italskom tlu. U takvoj slici višestoljetnoga (ne)poznavanja ili (ne)zanimanja za hrvatsku kulturu i književnost teško je govoriti o talijanskoj fortuni i talijanskim čitanjima književnih djela izdvojenih korifeja naše starije hrvatske književnosti. Njihov put do talijanske kulturne javnosti nije bio lak, a talijanska je slavistika do kraja šezdesetih godina 20. stoljeća djela autora s istočne obale Jadrana često recipirala s naslijeđenim jadranskim poluorijentalizmom, koji je Venecija manifestirala prema svojim istočnojadranskim kolonijama. Pojedini fragmenti djela bili su zastupljeni u talijanskim antologijama, a tek u novije vrijeme postoji zanimanje za cjelovite prijevode klasika starije hrvatske književnosti na talijanski jezik. U radu se zaključuje da umjesto naglasaka na propuštenom i lamentiranju nad neodgovarajućim omjerom prevedenih djela hrvatske književnosti u Italiji te neuzvraćenoga zanimanja kakvo su tijekom višestoljetne povijesti Hrvati pokazivali za talijansku književnost, valja podsjetiti da su tijekom dvadesetoga stoljeća zahvaljujući slavističkim katedrama, institutima i lektoratima okolnosti znatno promijenjene i bolje nego u bilo kojem prethodnom razdoblju, što je pogodovalo prevoditeljskim pothvatima nekih od temeljnih djela starije hrvatske književnosti. Usprkos humanistici nesklonim vremenima to je polazište na kojem valja graditi buduća talijanska čitanja hrvatskoga književnog stvaralaštva, uz nadu da će tu nimalo laku zadaću, osim hrvatskih pera i ponekoga talijanskog prijatelja, prihvatiti i oni Talijani koji u otkrivanju slavenskog svijeta neće zaboraviti skrenuti pogled i na drugu stranu jadranske obale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA