Naslov
Optimizam, zadovoljstvo i zdravlje starijih osoba
(Optimism, satisfaction and health of the elderly)

Autori
Ambrosi-Randić, Neala ; Tucak Junaković, Ivana ; Nekić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke / Brajša-Žganec, Andera ; Penezić, Zvjezdan ; Tadić Vujčić, Maja - Jasrebarsko : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2018, 63-63

ISBN
978-953-55079-7-0

Skup
26. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke

Mjesto i datum
Sveti Martin na Muri, Hrvatska, 07.11.2018. - 10.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
optimizam, zadovoljstvo, zdravlje, starije osobe
(optimism, satisfaction, health, elderly)

Sažetak
Uvod: Istraživanja pokazuju da je optimizam, koji se obično mjeri skalama samoprocjene, povezan s nizom objektivnih mjera uspjeha u različitim područjima života: od školovanja, rada, sporta pa do socijalnih odnosa i političkog djelovanja, a jedan od najznačajnijih nalaza vezanih uz optimizam ukazuje na to da je on prediktor zdravlja i duljine života. No, postoje i istraživanja koja pokazuju da odnos optimizma i pozitivnih ishoda nije linearan, te da pretjerani optimizam može sprječavati osobe u poduzimanju adekvatnih postupaka potrebnih za održavanje zdravlja. S obzirom na sve veći broj starijih osoba u Hrvatskoj, te općenito mali broj istraživanja optimizma kod starijih, osnovni je cilj ovoga rada bio ispitati odnos optimizma s nekim mjerama zdravlja i psihološke dobrobiti kod starijih sugrađana. Metoda: U ovom je istraživanju individualno ispitano 475 starijih osoba u dobi između 60 i 95 godina iz različitih dijelova Hrvatske. Optimizam je mjeren Skalom optimizma (Life Orientation Test-Revised - LOT-R ; Scheier, Carver i Bridges, 1994.) koja sadrži šest čestica, dok su zadovoljstvo životom i financijama, uključenost u zajednicu, tjelesna aktivnost te tjelesno i mentalno zdravlje zahvaćene s po jednom česticom. Rezultati i rasprava: Utvrđene su značajne pozitivne korelacije optimizma i svih mjerenih varijabli. Niz provedenih ANOVA 3 (optimizam) x 2 (spol) pokazale su da su starije osobe s višim optimizmom značajno zadovoljnije životom i financijama, više su uključene u zajednicu i tjelesno aktivnije, a svoje tjelesno i mentalno zdravlje procjenjuju boljim od onih koji su umjerenog i niskog optimizma. Interakcijski efekti spola i optimizma nisu se pokazali značajnima. Ovakvi nalazi konzistentni su s prethodnima koji ukazuju na pozitivnu vezu optimizma i zdravlja. Zaključak: Dobiveni rezultati razmatrani su u kontekstu potencijalnih kako pozitivnih tako i negativnih efekata optimizma na zdravlje i dobrobit starijih osoba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA