Naslov
Rasadnička proizvodnja i važnost šumskoga reprodukcijskog materijala u RH
(Nursery production and the importance of forest reproductive material in Croatia)

Autori
Perić, Sanja ; Tijardović, Martina ; Oršanić, Milan ; Margaletić, Josip

Izvornik
Radovi hrvatskog šumarskog instituta (1848-3879) 44 (2009), 1; 17-27

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Rasadnička proizvodnja, šumski reprodukcijski materijal, rasadnici.
(Nursery production, forest reproductive material, nurseries.)

Sažetak
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 43 % ukupne površine Hrvatske. Zbog velikoga šumskog bogatstva gospodarenje šumama ima posebnu ulogu u Hrvatskoj. Šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo važna su sastavnica gospodarenja šumama koje obuhvaća jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju. Niz različitih negativnih pojava, kao što su sušenje šuma, štete i nestanak šuma nakon požara, napadi raznih štetnika, jaki vjetrovi te u najnovije vrijeme promijenjene klimatske prilike, utjecale su na potrebu unapređenja šumskog sjemenarstva radi poboljšanja rasadničke proizvodnje te osnivanja kultura i plantaža. Klonske sjemenske plantaže najvažnijih autohtonih vrsta šumskog drveća, njih 18, te 140-ak registriranih priznatih sjemenskih sastojina dobra su podloga za kontinuiranu i kvalitetnu proizvodnju šumskog sjemena. U Republici Hrvatskoj registrirana su 43 rasadnika za proizvodnju šumskoga reprodukcijskog materijala bjelogorice i crnogorice. U ovom radu prikazani su svi rasadnici prema vlasničkoj strukturi, teritorijalnom smještaju, ukupnoj površini, proizvodnom programu, vrstama drveća i načinu proizvodnje šumskoga reprodukcijskog materijala. Proizvodi se oko 20 vrsta četinjača (sjeme se skuplja na 1350 ha priznatih ili izabranih sjemenskih sastojina) te oko 20 vrsta listopadnog drveća sjeme se skuplja na 16 309 ha priznatih ili izabranih sastojina). Količina i kvaliteta proizvedenoga šumskog reprodukcijskog materijala varira od godine do godine, a prikazana je za razdoblje od 1992. do 2008. Najzastupljenije su sljedeće vrste bjelogorice: hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen. Od četinjača najzastupljenija je obična smreka. Analiziran je trend proizvodnje za isto razdoblje. Prikazani su i najćešći uzročnici šteta u rasadničkoj proizvodnji (gljive, kukci, glodavci, ptice, puževi, korovi) te utjecaj abiotskih čimbenika. Svi analizirani parametri upućuju na veliku važnost rasadničke proizvodnje, a daljnjom modernizacijom proizvodnog procesa osigurava se kvalitetnija proizvodnja šumskoga reprodukcijskog materijala u rasadnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA