Pregled bibliografske jedinice broj: 967941
Utjecaj psihosocijalnih čimbenika na odgođeno traženje pomoći kod oboljelih od malignih bolesti
Utjecaj psihosocijalnih čimbenika na odgođeno traženje pomoći kod oboljelih od malignih bolesti // ČETVRTI HRVATSKO - RUSKI PSIHIJARTIJSKI KONGRES
Opatija, Hrvatska, 2018. str. 45-46 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 967941 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj psihosocijalnih čimbenika na odgođeno traženje pomoći kod oboljelih od malignih bolesti
(Impact of psychosocial factors on delayed help seeking at patients with malignant disease)
Autori
Rončević-Gržeta, Ika
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
ČETVRTI HRVATSKO - RUSKI PSIHIJARTIJSKI KONGRES
/ - , 2018, 45-46
Skup
4. hrvatsko – ruski kongres duhovne psihijatrije s međunarodnim sudjelovanjem = 4th International symposium croatian-russian psychiatric congress
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.04.2018. - 15.04.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
maligne bolesti, psihosocijalni čimbenici, liječenje
(malignant diseases, psychosocial factors, treatment)
Sažetak
Postavljanje dijagnoze i početak tretmana u najranijem stadiju maligne bolesti od značaja je za uspjeh u liječenju i preživljenju od ovih bolesti. Unatoč intenzivnim preventivnim mjerama i zdravstvenom prosvjećivanju populacije velik broj bolesnika i dalje prekasno traži pomoć. Napore u borbi protiv malignih bolesti valja usmjeriti na one čimbenike koji utječu na odgađanje traženja pomoći. To su čimbenici vezani za zdravstveni sustav i čimbenici sa strane samog bolesnika. Činjenica je da se danas kroz zdravstveno prosvjećivanje, nacionalne preventivne akcije, medije i slične aktivnosti puno učinilo na destigmatizaciji zloćudnih bolesti. U fokusu ovoga rada, stoga su, čimbenici vezani za samog bolesnika. Neke studije pokazale su da je odgovornost za prekasno javljanje upravo na bolesniku tj. nekim obilježjima njegove ličnosti. Da li će pojedinac reagirati na aktivan način (tražiti pomoć) ili pasivan način (odgađati traženje pomoći) u situaciji kad je suočen sa suspektnom promjenom važnu ulogu imaju njegove kognitivne funkcije (kognitivna diskriminacija) i emocije. Kognitivna diskriminacija uključuje znanje i iskustvo vezano za rak i način suočavanja s bolešću i liječnicima općenito. Kad govorimo o emocijama od značaja je kako se bolesnik osjeća vezano za novonastalo stanje te kakav je odgovor socijalnog okruženja. Emocionalne reakcije u suočavanju s malignom bolešću ovise o specifičnim obilježjima ličnosti pojedinca (obrambeni mehanizmi, mehanizmi suočavanja, tip osobnosti) te o njegovim obrascima u odnosu prema drugima (specifičnosti privrženosti i kateksa vezana za važne figure u obiteljskom i širem društvenom okruženju). Kao ilustracija ovom problemu biti će prikazana 51- godišnja bolesnica s rakom dojke koja je 3 godine odgađala odlazak liječniku. Javila se u stadiju “proširene maligne bolesti” zbog čega su terapijske mogućnosti i duljina preživljenja bile limitirane.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Ika Rončević-Gržeta
(autor)