Pregled bibliografske jedinice broj: 967681
Trilema otvorene ekonomije: europski semestar, platna bilanca, tečaj i ekonomski rast Hrvatske
Trilema otvorene ekonomije: europski semestar, platna bilanca, tečaj i ekonomski rast Hrvatske. Zagreb: Jesenski i Turk, 2018 (monografija)
CROSBI ID: 967681 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Trilema otvorene ekonomije: europski semestar, platna bilanca, tečaj i ekonomski rast Hrvatske
(Open economy trilemma: european semester, balance-of-payments, exchange rate policy and economic growth in Croatia)
Autori
Radošević, Dubravko ; Zdunić, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Jesenski i Turk
Grad
Zagreb
Godina
2018
Stranica
188
ISBN
978-953-222-848-9
Ključne riječi
trilema otvorene ekonomije, platna bilanca, tečajna politika, prevelike makroekonomske neravnoteže, Europski semestar, strukturne reforme
(open economy trilemma, balance-of-payments, exchange rate policy, excessive macroeconomic imbalances, European Semester, structural reforms)
Sažetak
Ako se želi sažeto prikazati osnovne poruke ove znanstvene monografije, koje proizlaze iz višegodišnjih istraživanja dvojice autora, onda se to svakako nalazi u zalaganju autora za specifičnu primjenu tzv. “trileme za male otvorene ekonomije”, koja se svodi na “dilemu otvorene ekonomije”, tako da se zalažu za provedbu principa dominacije monetarnog suvereniteta uz fleksibilniju politiku deviznog tečaja i vrlo opreznu regulaciju tokova kapitala sa inozemstvom. U osnovi, u ovoj knjizi predlaže se kompromis između strukturnih reformi i fleksibilnosti tečajnog režima. Autori smatraju kako Hrvatska mora iskoristiti svoj monetarni suverenitet u ostvarivanju strateških razvojnih ciljeva (puna zaposlenost i dinamičan ekonomski rast, na razini potencijalne stope ekonomskog rasta). Samo se tako mogu zaustaviti negativni trendovi: niska razina zaposlenosti, odlazak mladih u inozemstvo, depopulacija, deindustrijalizacija i niske stope rasta (sekularna stagnacija). Zbog takvih strateških ciljeva razvoja treba ispraviti prevelike makroekonomske neravnoteže Hrvatske, posebice vanjske neravnoteže, koje su pod nadzorom Europske komisije u sklopu europskog semestra (procedure za ispravljanje prevelikih makroekonomskih neravnoteža). Ulazak Hrvatske u ERM2 i monetarnu uniju, prema mišljenju autora, nije moguć u kratkom roku. To predstavlja tek dugoročni cilj, dok je u prijelaznom razdoblju od desetak godina nužna reforma financijskog sektora (tzv. de- financijalizacija i jačanje realne ekonomije) i kompleksna reforma strukture hrvatske ekonomije, koje bi Hrvatsku usmjerile na putanju dinamičnog rasta ekonomije u srednjem i dugom roku. Sve to zahtijeva prelazak Hrvatske na novi ekonomski model, na merkantilistički model rasta zasnovan na jačanju realne ekonomije i izvoza (što zahtijeva znatno aktivniju ulogu ekonomske i monetarne politike), uz napuštanje neoliberalnog modela razvoja zasnovanog na domaćoj potrošnji, koja se financirala na osnovi zaduživanja privatnog i javnog sektora ekonomije, te nesmetane financijalizacije uslijed deregulacije financijske industrije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski institut, Zagreb