Pregled bibliografske jedinice broj: 96749
Upravljanje animalnih fekalnim otpadom u cilju zaštite okoliša
Upravljanje animalnih fekalnim otpadom u cilju zaštite okoliša // Veterinarski dani 2001. / Balenović, Tomislav (ur.).
Zagreb: Putokaz - 94, 2001. str. 135-137 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 96749 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upravljanje animalnih fekalnim otpadom u cilju zaštite okoliša
(Management of animal faecal waste in environment protection)
Autori
Matković, Kristina ; Vučemilo, Marija ; Matković, Srećko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Veterinarski dani 2001.
/ Balenović, Tomislav - Zagreb : Putokaz - 94, 2001, 135-137
Skup
Znanstveno - stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.10.2001. - 20.10.2001
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
animalni fekalni otpad; zagađenje; recikliranje; okoliš
(animal faecal waste; pollution; recycling; environment)
Sažetak
Svrha upravljanja animalnim fekalnim otpadom jest izbjeći moguće štetno djelovanje po zdravlje životinja, moguće zagađenje vode i tla, a postiže se ograničenom i planiranom pohranom na zemlju u određenim periodima. Plan upravljanja fekalnim otpadom predmnijeva osnovne metode koje mogu precizno predvidjeti period pohrane za svako pojedino gospodarstvo. Do brojnih pojava zagađenja dolazi zbog neodgovarajuće pohrane animalnog fekalnog otpada s obzirom no prostor i način. Kriteriji za izradu sistema pohrane uključuju sastav, dugovječnost i usklađenost s predloženim metodama rukovanja i konačne upotrebe otpada. Način pohrane ovisi o vrsti fekalnog otpada i njegovoj konzistenciji, što uključuje primjenu laguna, gnojišta odnosno cisterni za tekući gnoj. Metode uključuju izbjegavanje natapanja tla minimalnom pohranom te tretiranje otpada mehaničkom separacijom. Pri pohrani treba voditi računa o ekološkim principima radi smanjenja opterećenja okoliša, posebice u slučaju velikih populacija stoke. Animalni fekalni otpad može se analizirati na nekoliko načina. Gledano na način iskoristivosti, važno je znati količinu glavnih hranjivih sastojaka (N, P i K). U smislu potencijalnog zagađenja vode najvažniji je BPK 5 (biokemijski potrošak kisika tijekom pet dana). Ostali faktori važni su pri planiranju načina pohrane i aplikacijskih sistema, a oni najviše ovise o sastavu fekalnog otpada. Konzistencija fecesa varirat će od tekućeg do krutog, ovisno o vrsti životinja i načinu hranidbe. Ako je feces prikupljen i pomiješan s urinom, otpadnom vodom i kišnicom, bit će tekuće konzistencije i nazivamo ga tekućim gnojem. Postotak suhe tvari u takvom gnoju je 3-12 posto. Kruta ili polukruta gnojiva nastaju kada se stelja pomiješa s fecesom i urinom i sadržava 15-30 posto suhe tvari. Mogu se dobiti i mehaničkom separacijom tekućeg gnoja. Prije odlaganja otpada na zemlju potrebno ga je pohraniti zbog sljedećih razloga: - da se izbjegne moguće štetno djelovanje po zdravlje životinja -da se izbjegne opasnost zagađenja vode i tla -zbog optimalne upotrebe hranjiva iz gnojiva, Iskorištavanje fekalnog otpada reciklirajući ga na zemlji jest glavni način uklanjanja mogućeg zagađenja s ciljem očuvanja zdravlja ljudi i životinja te okoliša,
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo