Pregled bibliografske jedinice broj: 967406
Okoliš nastao građenjem: suhozidna baština istočne obale Jadrana
Okoliš nastao građenjem: suhozidna baština istočne obale Jadrana // 3. Anatomija otoka. Simpozij "Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima". Knjiga sažetaka / 3rd Anatomy of Islands. Symposium "The Future of Island Villages and Indigenous Food Crops". Book of Abstracts / Blagaić Bergman, Marina ; Budisavljević, Boško ; Niemčić, Iva (ur.).
Vis, Hrvatska, 2014. str. 42-42 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 967406 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Okoliš nastao građenjem: suhozidna baština istočne obale Jadrana
(Building the Landscape: Dry-stone Walls of the Eastern Adriatic Coast)
Autori
Šrajer, Filip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
3. Anatomija otoka. Simpozij "Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima". Knjiga sažetaka / 3rd Anatomy of Islands. Symposium "The Future of Island Villages and Indigenous Food Crops". Book of Abstracts
/ Blagaić Bergman, Marina ; Budisavljević, Boško ; Niemčić, Iva - , 2014, 42-42
Skup
3. Anatomija otoka. Simpozij "Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima"
Mjesto i datum
Vis, Hrvatska, 17.09.2014. - 21.09.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
suhozidi ; krajobraz ; baština
(dry-stone walls ; landscape ; heritage)
Sažetak
Kameni zidovi građeni usuho jedno su od najznačajnijih obilježja krajolika istočne obale Jadrana. Posebice se to odnosi na hrvatsku obale i otoke, gdje se dugi pašnjački zidovi u kontinuitetu nastavljaju na labirinte poljodjelskih terasa i gomila – u opsegu kojem je teško naći premca u svjetskim razmjerima – noseći pritom svoje inventare karakterističnih kućica, skloništa, torova i ostalih građevina građenih suhozidnom tehnikom. Ova „infrastruktura“ antropogene transformacije okoliša i danas njime dominira iako uglavnom više nema svoju izvornu namjenu i izravno je ugrožena vegetacijskom sukcesijom i ljudskim aktivnostima. Svojom kronologijom, distribucijom, tipologijom i detaljima jadranski suhozidi nam mogu pružiti uvide u povijest okoliša, obrasce i ekonomiku života izvan gradova, te principe i tehnike bonifikacije krša. Tema je aktualna: okoliš i krajobraz su danas u fokusu, transdisciplinarnost građe više nije problem, nego trendi izazov ; a činjenica da je narodno graditeljstvo kronično u sjeni urbane i sakralne graditeljske baštine i historiografskog fokusa na elite, danas mu priskrbljuje dodatni akademski legitimitet. Dolaskom novih tehnologija, od dijeljenja multimedije putem Facebooka do digitalne satelitske fotografije i GIS prostornih baza podataka, otvaraju se mogućnosti prevladavanja nekih praktičnih problema koji su prije onemogućavali istraživanja na širem planu. Posebnu zanimljivost predstavlja nedavni porast interesa za gradnju usuho, pogotovo u Hrvatskoj i Sloveniji, u brzo širećem krugu entuzijasta, znanstvenika i stručnjaka, te lokalnih grupa uključujući i vlasnike poljoprivrednih posjeda. Ova motivima i backgroundom vrlo šarolika scena okupljena je oko konkretnih radnih akcija obnove suhozidnih građevina, uključuje velik broj mladih i tako predstavlja primjer inicijative „odozdo“, kakve su danas vrlo zapažene u svjetskim baštinskim krugovima. U predavanju će biti prikazani i prokomentirani najpoznatiji hrvatski suhozidni lokaliteti, te događaji i inicijative u posljednjih nekoliko godina, uz razmatranje praktičnih i konceptualnih pitanja valorizacije i očuvanja narodne graditeljske baštine istočne obale Jadrana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Poljoprivreda (agronomija), Etnologija i antropologija
