Pregled bibliografske jedinice broj: 96738
Ateroskleroza i cerebrovaskularna bolest
Ateroskleroza i cerebrovaskularna bolest // Liječnički vjesnik, 123 (2001), 2. (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 96738 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ateroskleroza i cerebrovaskularna bolest
(Atherosclerosis and cerebrovascular disease)
Autori
Demarin, Vida
Izvornik
Liječnički vjesnik (00243477) 123
(2001), 2;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
ateroskleroza; cerebrovaskularna bolest; moždani udar
(atherosclerosis; cerebrovascular disease; stroke)
Sažetak
Moždani udar je treći vodeći uzrok smrtnosti u suvremenom društvu. Zbog ozbiljnosti zdravstvenih, ali i ekonomskih posljedica moždanog udara, mnoga istraživanja usmjerena su prema preventivnim aktivnostima. Najnovija istraživanja intenzivno se bave otkrivanjem novih skupina čimbenika rizika. Tako se povećani rizik od nastanka moždanog udara povezuje i s blagim oblikom hipertenzije, intolerancijom glukoze, fizičkom neaktivnošću, početnom hiperlipidemijom te raznim srčanim oboljenjima. Doppler sonografska dijagnostika patoloških promjena na intra- i ekstrakranijskim krvnim žilama nezaobilazni su u primarnoj prevenciji cerebrovaskularnih bolesti. Duplex sonografski prikaz krvnih žila već je duže vrijeme etablirana metoda, kod procjene stupnja stenoze karotidnih arterija, s kontinuiranom tendencijom k smanjivanju potrebe za angiografijom. Nova tehnika, tzv. osnaženi Doppler (power Doppler) uvelike pomaže točnijoj procjeni stenoze, a naročito je pogodna za ekstrakranijski prikaz vertebralnih arterija, za prikaz žila s niskom brzinom protoka, kod subtotalnih stenoza i pseudookluzija te za prikaz kolateralne mreže. Najnovija tehnika koja se primjenjuje u tek nekoliko svjetskih centara je 3D, odnosno trodimenzionalni prikaz krvnih žila. 3D tehnologija omogućuje točniji prikaz patoloških promjena ekstra- i intrakranijskih krvnih žila. Procjena stupnja stenoze, morfologija odnosno kvaliteta plaka te točan smještaj i prostiranje aterosklerotskih lezija omogućuje bolju selekciju bolesnika za primjenu ciljane terapije kao i bolje praćenje i prognozu bolesti. Terapija cerebrovaskularnih bolesti u osnovi se dijeli na medikamentoznu i kiruršku. Antiagregacijska terapija preporučuje se osobama s visokim rizikom u prevenciji TIA-e i moždanog udara, kao i antikoagulantna terapija u slučajevima fibrilacije atrija. Kod liječenja akutnog ishemijskog moždanog udara, unazad nekoliko godina se primjenjuje tromboliza, ali po strogo definiranim kriterijima, opći i neurološki status bolesnika mora zadovoljavati postavljene kriterije, terapija se počinje unutar 3-6 sati od nastupa simptoma, nalaz CT mozga mora zadovoljavati protokol, bolesnici se monitoriraju prije početka i za vrijeme terapije (krvni tlak, koagulacijski parametri). Prema dosadašnjim iskustvima, tromboliza je obećavajući način liječenja ishemijskog moždanog udara kod odredene skupine bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Excerpta Medica