Pregled bibliografske jedinice broj: 966980
Na sjecištu leksika i gramatike: imensko- prijedložne konstrukcije u hrvatskom i ruskom jeziku
Na sjecištu leksika i gramatike: imensko- prijedložne konstrukcije u hrvatskom i ruskom jeziku // Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme. Knjižica sažetaka / Čagalj, Ivana ; Hrdlička, Miroslav (ur.).
Zagreb, 2018. str. 38-39 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 966980 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Na sjecištu leksika i gramatike: imensko-
prijedložne konstrukcije u hrvatskom i ruskom
jeziku
(At the intersection of lexicon and grammar: noun-
preposition constructions in Croatian and Russian)
Autori
Katunar, Daniela ; Simeon, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme. Knjižica sažetaka
/ Čagalj, Ivana ; Hrdlička, Miroslav - Zagreb, 2018, 38-39
ISBN
978-953-175-672-3
Skup
Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme (KOMPAS)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.02.2018. - 10.02.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
imensko-prijedložne konstrukcije ; hrvatski ; ruski
(noun-preposition constructions ; Croatian ; Russian)
Sažetak
Slavenski se jezici smatraju morfološki bogatim jezicima u kojima se tvorba riječi ostvaruje ponajprije izvođenjem i slaganjem. Međutim, u izgradnji su njihova leksika prisutni i procesi leksikalizacije kojih su rezultat višerječne leksičke jedinice, npr. morski pas (Tafra 2005, Raffaelli 2015). Booij (2009) naziva raznorodne višerječne jedinice fraznim imenima budući da su one sintaktički utemeljeni obrasci s funkcijom imenovanja. Jedan od takvih obrazaca koje autor navodi su i imensko-prijedložne konstrukcije, npr. fran. moulin à vent ‘vjetrenjača’. Stoga je cilj ovoga rada istražiti ulogu imensko- prijedložnih konstrukcija u izgradnji leksika u hrvatskom i ruskom jeziku s obzirom na a) produktivnost navedenog leksikalizacijskog obrasca u hrvatskom i ruskom, b) razlika i sličnosti u prijedložno- padežnim izrazima, npr. lak za nokte - лак для ногтей, čaj od bazge - чай из цветков бузины, sirup za kašalj - сироп от кашля, daska za jedrenje - доска с парусом i c) odnosu različitih tipova modifikacije u dvama jezicima (ponajprije pridjevske naspram prijedložno-padežne modifikacije), npr. kapi za oči – глазные капли, četkica za zube – зубная щетка. Kontrastivna analiza hrvatskog i ruskog stoga može ukazati na mogućnosti i ograničenja gramatike u izgradnji leksičkih struktura u slavenskim jezicima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
